Dobrovoljna mirovinska štednja često se doživljava kao nešto o čemu treba razmišljati tek pred kraj radnog vijeka. No ilustrativni izračun pokazuje da i razdoblje od 15 godina može napraviti značajnu razliku, osobito kada se osobnim uplatama pridodaju državni poticaji i prinosi fonda.
U primjeru osobe koja počinje štedjeti s 40 godina uzeta je mjesečna uplata od oko 56 eura, odnosno 663,61 euro godišnje. To je ujedno iznos na koji se može ostvariti maksimalni državni poticaj od 99,54 eura godišnje. Država na uplate u treći mirovinski stup daje poticaj od 15 posto, do propisanog maksimuma.
Tijekom 15 godina sama bi osoba tako uplatila ukupno 9.954,15 eura. Koliko će na kraju biti na računu, međutim, uvelike ovisi o prinosima fonda.
Prema izračunu napravljenom na temelju prosječnog godišnjeg prinosa od 7,14 posto jednog od promatranih fondova, ukupna štednja nakon 15 godina mogla bi dosegnuti oko 20.589 eura. Od toga bi dio rasta dolazio od prinosa, a više od 2.500 eura odnosilo bi se na kapitalizirane državne poticaje.
Razlika među fondovima može biti velika. Uz prosječni godišnji prinos od 2,13 posto, za iste uplate i isto razdoblje projekcija pokazuje oko 13.569 eura na računu. To je više od 7.000 eura manje u odnosu na primjer s višim povijesnim prinosom.
Štediša s oko 20.589 eura mogao bi, ovisno o odabranom načinu isplate, dio novca dobiti odmah. Moguća jednokratna isplata do 30 posto u tom bi primjeru iznosila oko 6.177 eura. Ostatak bi se potom isplaćivao kroz privremenu ili doživotnu mirovinu, ovisno o odabranoj opciji.
Kod petogodišnje standardne privremene isplate bez jednokratnog podizanja novca, ilustrativni izračun pokazuje oko 354 eura mjesečno. Ako bi se iznos rasporedio na 30 godina, mjesečna isplata bila bi oko 75 eura, dok bi kod doživotne isplate u navedenom primjeru iznosila oko 70 eura mjesečno.
Važno je ipak naglasiti da se radi o informativnim projekcijama, a ne zajamčenoj zaradi. Budući prinosi fondova mogu biti viši ili niži od dosadašnjih, pa konačni iznos štednje nije moguće unaprijed garantirati. Ipak, računica dobro pokazuje koliko dugoročno mogu značiti redovite uplate, državni poticaji i vrijeme tijekom kojeg se novac oplodnjuje.
