Izgovaramo ih svakodnevno i gotovo nikada ne razmišljamo zašto se baš tako zovu. Prelog, Kotoriba, Štrigova, Čakovec i Nedelišće nose imena stara stoljećima, a iza pojedinih naziva kriju se rijeke, prijelazi, plemići, sajmovi, ali i zagonetke koje povjesničari i jezikoslovci još nisu potpuno razriješili.
Jedan od zanimljivijih primjera je Prelog.
Njegovo se ime u pisanom obliku prvi put spominje 1264. godine, a kroz povijest se pojavljivalo u oblicima Prelak, Perlak i Perlok. Prema povijesnim podacima Grada Preloga, naziv se povezuje s hrvatskom riječi „vlak“, odnosno kajkavskim „vleči“, „vlačiti“ ili „prevlačiti“.
Razlog se krije u položaju mjesta. Na tom je području postojao važan prijelaz preko Drave, pa su se ljudi i roba prevozili odnosno „prevlačili“ preko rijeke.
Još je intrigantnije ime Kotoribe.
Tu, međutim, nema jednog dokazanog odgovora. Jedno od narodnih tumačenja povezuje ime s riječima „kot“ i „riba“. „Kot“ u kajkavskom označava kut ili ugao, a područje uz Muru bilo je poznato po obilju ribe. Prema toj priči, Kotoriba bi zapravo bila svojevrsni „kut ribe“, odnosno mjesto uz vodu bogato ribom.
Postoje i druga tumačenja, pa se podrijetlo naziva Kotoriba ne može prikazati kao definitivno riješeno. I sama Općina Kotoriba u svojem povijesnom prikazu navodi da postoji više pretpostavki i da pouzdan odgovor nije sačuvan. Kotoriba se na zemljovidu iz 1650. pojavljuje kao Cotoriba, dok Hrvatska enciklopedija njezin razvoj povezuje s obrambenim sustavom iz vremena Zrinskih i ratova s Osmanlijama.
A tek Štrigova.
Već sam naziv mnoge će odmah podsjetiti na „štrige“, odnosno vještice, i takvo se tumačenje doista pojavljuje u lokalnim pričama. No za njega nema potvrđenog znanstvenog dokaza.
Štrigova je kroz stoljeća zapisivana u brojnim različitim oblicima, a jezikoslovna istraživanja pokazuju da konačno podrijetlo njezina imena još nije potpuno razjašnjeno. Najstariji poznati zapis imena potječe iz 1271. godine.
Posebnu priču stvorila je povezanost Štrigove s antičkim Stridonom, rodnim mjestom svetog Jeronima. Ta tradicija traje stoljećima, a upravo je zbog sličnosti naziva Štrigova u povijesti često poistovjećivana sa Stridonom. Ipak, pitanje gdje se točno antički Stridon nalazio predmet je dugotrajnih povijesnih rasprava.
Mnogo jasnija priča stoji iza imena Čakovca.
Grad je ime dobio prema plemićkoj obitelji Csák, odnosno grofu Dimitriju Čakiju, koji je u 13. stoljeću na ovom području podigao utvrdu. Ona je bila poznata kao „Čakov turen“ odnosno Čakova kula, iz čega se tijekom vremena razvio današnji naziv Čakovec.
Zanimljivo je i Nedelišće.
Njegovo ime povezano je s riječju nedjelja. Hrvatska enciklopedija navodi upravo Nedelišće kao primjer mjesnog imena nastalog od naziva toga dana u tjednu. Mjesto je u srednjem vijeku bilo važno trgovište s pravom održavanja sajmova, zbog čega se naziv često povezuje upravo s okupljanjima i trgovanjem nedjeljom.
Imena međimurskih mjesta tako su svojevrsni mali povijesni dokumenti. Neka nas vraćaju do srednjovjekovnih plemića, druga do prijelaza preko rijeka i trgovačkih puteva, dok pojedina i nakon nekoliko stoljeća čuvaju svoju tajnu.
