gača, rekao je da medijan po obje ročnosti iznosi deset trezorskih zapisa, što znači da je pola građana upisalo manje, a njih pola više od deset trezoraca.
Rekao je da ne vidi ništa sporno u tome ako su neki ulagači uložili i primjerice milijun eura. Smatra da je bolje isplatiti prinose nekom građaninu koji raspolaže i takvim pozamašnim iznosima, nego nekom stranom vjerovniku.
Ponovio je da će država već u ožujku izdati i novu “narodnu” obveznicu za građane, ići će se s “nešto duljim” rokom dospijeća, a o iznosu izdanja će se znati na vrijeme. Također, država će u ožujku ići i s jednim međunarodnom zaduženjem, koje će s obzirom na iskazani interes građana u ovom krugu trezoraca biti nešto manje od prvotno planiranog, napomenuo je Primorac.
Stopa rasta od 4,3 posto najveća u Europskoj uniji
Ministar Primorac je na konferenciji za medije istaknuo i da je stopa rasta od 4,3 posto prema do sada raspoloživim informacijama najveća u Europskoj uniji, pri čemu su trenutno dostupni podaci za 23 države.
Stopa rasta za 2023. od 2,8 posto je pak druga najveća u Uniji, kazao je.
Primorac je rekao da je značajnom gospodarskom rastu prije svega pridonijela potrošnja kućanstava, a zatim i investicije, koje su dobrim dijelom pogonjene i ulaganjima iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO).
Hrvatska ima jednu od najnižih cijena energije
Odgovarajući na pitanja novinara, Primorac se nije složio s konstatacijom HUP-a da je gospodarstvo nekonkurentno i zbog skupih energenata. “Hrvatska ima jednu od najnižih cijena energije, kada govorimo i o električnoj energiji i plinu”, ustvrdio je.
No, rekao je da bi svi voljeli da u strukturi rasta BDP-a neto izvoz ima veći udjel, a također, naveo je, još treba raditi i na povećanju produktivnosti i konkurentnosti gospodarstva.
Primorac je ponovio da bi svi voljeli da gospodarski rast dominantno počiva na rastu izvoza, a i ocijenio da bi reformski procesi koji se provode u sklopu NPOO-a, ali i u okviru niza ministarstava, trebali pridonijeti stabilnijem poslovnom okruženju i atraktivnijoj ulagačkoj klimi.
Pritom je izvijestio da bi u travnju Europskoj komisiji trebao biti podnesen zahtjev za isplatu pete tranše iz NPOO-a, pa se već u srpnju očekuje isplata od više od 800 milijuna eura.
U potpunosti ostvarene projekcije Ministarstva financija
Ministar je istaknuo i da je osam zemalja EU-a u zadnjem kvartalu zabilježilo gospodarski pad, što se odražava i na sam gospodarski rast Hrvatske, posebno kada je riječ o najvažnijim vanjskotrgovinskim partnerima, Njemačkoj i Italiji.
Kada je riječ o rastu od 2,8 posto u 2023., Primorac je istaknuo da su se time u potpunosti ostvarile projekcije Ministarstva financija.
“Mi smo bili čvrstog stava da će se ostvariti ovaj gospodarski rast koji se i ostvario. Pogodili smo u decimalni zarez”, poručio je Primorac i zahvalio ljudima iz Ministarstva financija koji rade u zavodu za makroekonomske i fiskalne analize i projekcije.
