Najnoviji podaci međunarodnih zdravstvenih organizacija upozoravaju na ozbiljan i kontinuiran porast broja oboljelih od ospica diljem europskog kontinenta. Prema službenim izvješćima Europskog centra za kontrolu i prevenciju bolesti, čak dvadeset i osam država prijavilo je slučajeve ove iznimno zarazne bolesti. Situacija postaje sve ozbiljnija jer se nova žarišta registriraju i u neposrednom regionalnom susjedstvu, što povećava rizik od lokalnog širenja infekcije.
Podaci britanske Agencije za zdravstvenu sigurnost, kao i statistike iz kontinentalnog dijela Europe, jasno pokazuju da se virus ubrzano širi. Među zemljama koje trenutno bilježe najveći pritisak na zdravstveni sustav i dramatičan skok broja oboljelih ističu se Bugarska i Italija. Slični zabrinjavajući trendovi i lokalne epidemije zabilježeni su i na području Francuske, Belgije te Poljske. O ozbiljnosti situacije najbolje svjedoči podatak da je tijekom protekle godine unutar Europske unije službeno registrirano više tisuća zaraženih osoba, dok je nekoliko slučajeva završilo sa smrtnim ishodom.
Ospice se ubrajaju među najzaraznije bolesti na svijetu, a uzrokuje ih virus koji se s osobe na osobu prenosi iznimno lako, kapljičnim putem prilikom kihanja, kašljanja ili bliskog kontakta. Veliki problem u suzbijanju širenja leži u činjenici da je zaražena osoba prenositelj virusa nekoliko dana prije nego što se pojavi prepoznatljiv osip, kao i nekoliko dana nakon njegovog izbijanja, što značajno otežava pravovremenu izolaciju oboljelih.
Glavni razlog za povratak ove bolesti, koja se zahvaljujući modernoj medicini smatrala pod kontrolom, jest kontinuirani pad stope procijepljenosti stanovništva. Zbog toga su najugroženija djeca rane životne dobi koja još nisu primila cjepivo, osobe koje su u potpunosti odbile imunizaciju, kao i mlađi odrasli ljudi koji iz bilo kojeg razloga nisu primili drugu, takozvanu booster dozu, pa im imunitet nije potpun.
Bolest obično započinje općim simptomima koji u prvim danima nalikuju teškoj prehladi ili gripi, što uključuje visoku vrućicu, hunjavicu, curenje iz nosa, promuklost, suhi kašalj te izraženo crvenilo očiju. Tek nakon nekoliko dana dolazi do izbijanja karakterističnog crvenog osipa koji obično počinje na glavi, iza ušiju i na licu, a potom se postupno širi prema dolje preko trupa sve do ekstremiteta.
Liječnici i epidemiolozi neprestano apeliraju na javnost da se ospice ne smiju shvaćati olako niti smatrati bezopasnom dječjom bolešću. Kod težih oblika, ova infekcija može izazvati vrlo opasne komplikacije koje mogu ugroziti život. Među njima su najčešće teške upale pluća, upale srednjeg uha koje mogu dovesti do trajnog gubitka sluha, te upala mozga koja nerijetko ostavlja trajna neurološka oštećenja.
Jedini učinkovit način zaštite od ospica i sprječavanja masovnih epidemija jest pravovremeno cijepljenje kombiniranim cjepivom protiv ospica, zaušnjaka i rubeole. Struka upozorava da je za postizanje kolektivnog imuniteta, koji štiti i djecu koja se zbog zdravstvenih razloga ne smiju cijepiti, potrebna procijepljenost od najmanje devedeset i pet posto.
S obzirom na to da su žarišta sve bliže, zdravstveni djelatnici pozivaju roditelje na hitnu provjeru cijepnih kartona i nadoknadu propuštenih doza kako bi se izbjeglo daljnje pogoršanje epidemiološke situacije.
