Dok se novi, masivni toplinski val već formira iznad Atlantika, Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) uputila je dramatično upozorenje: najteže i najopasnije razdoblje ovog ljeta tek bi moglo uslijediti. Portugal i jug Španjolske već se ovoga tjedna pripremaju za ekstremne temperature do 43 °C, novi val nesnosnih vrućina stiže u Francusku i zemlje Beneluksa, dok dijelovi srednje Azije već bilježe temperature iznad 40 °C.
Zbog ozbiljnosti situacije, WHO je sazvao hitan izvanredni sastanak na kojem je sudjelovalo više od 130 predstavnika iz 41 države članice europske regije, Europske komisije te organizacija civilnog društva. Cilj sastanka bio je analizirati hitne mjere i pripremiti Europu za predstojeći toplinski udar.
Ekstremne vrućine više nisu samo meteorologija, već prijetnja životu
Regionalni direktor WHO-a za Europu, dr. Hans Henri P. Kluge, poslao je jasnu poruku javnosti i vladama, naglasivši kako se ekstremne vrućine danas moraju promatrati prvenstveno kao ozbiljna javnozdravstvena prijetnja, a ne isključivo kao meteorološki fenomen. Analize WHO-a pokazuju jasnu zakonitost: države koje imaju razvijene i unaprijed pripremljene nacionalne planove za zaštitu zdravlja reagiraju znatno brže, organiziranije i učinkovitije. Ključ uspjeha je u tomu što su ti planovi doneseni prije krize, točno definiraju tko što radi i automatski se aktiviraju čim živa u termometru prijeđe opasnu granicu.
Tijekom sastanka istaknuto je nekoliko izvrsnih primjera iz praksu, među kojima se posebno izdvaja Italija koja u čak 45 gradova koristi napredni sustav praćenja smrtnosti u realnom vremenu, što vlastima omogućuje trenutačnu reakciju. Španjolska je podigla komunikaciju s građanima na višu razinu putem medija, dok je Austrija aktivirala modernizirani nacionalni plan koji donosi strože mjere zaštite radnika na otvorenom. Istodobno, Belgija je tek drugi put u posljednjih nekoliko godina upalila najviši stupanj uzbune, Francuska je međusektorskom suradnjom uspjela rasteretiti bolnice, a Sjeverna Makedonija je u suradnji s Crvenim križem osigurala izravnu pomoć i skrb za beskućnike.
Birokracija i neinformiranost odnose živote: Manje od polovice Europe ima plan
Unatoč pozitivnim primjerima, situacija na terenu je zabrinjavajuća jer WHO upozorava da manje od polovice država članica europske regije u ovom trenutku ima operativan nacionalni plan za zaštitu zdravlja od toplinskih valova.
“Mnogi ljudi i dalje uopće ne prepoznaju da su osobno ugroženi, čak i kada se aktivira crveni alarm. Države su prijavile da im nedostaje klimatiziranih javnih skloništa, a poseban je problem spora birokracija. U nekim zemljama proglašenje toplinskog vala kasni zbog proceduralnih razloga, što ozbiljno usporava reakciju zdravstvenih službi”, upozoreno je na sastanku.
Sastanak je ogolio i brojne druge duboke izazove na koje Europa trenutačno nema pravi odgovor. Jedan od najvećih problema je zabluda o ugroženosti, budući da građani često odbijaju vjerovati da su u opasnosti čak i kada je na snazi najviši stupanj meteoalarma. Situaciju dodatno otežava kronični nedostatak rashladnih prostora i klimatiziranih javnih skloništa, pri čemu ljudi uglavnom i ne znaju gdje u kritičnom trenutku potražiti zaklon.
Posebno zabrinjava potpuna izolacija najranjivijih skupina, zbog čega osobe bez doma, korisnici domova za starije te nemoćni i samci ostaju posve nezaštićeni. Na koncu, spore administrativne kočnice i tromi birokratski aparati u pojedinim zemljama nepotrebno odgađaju službeno proglašenje toplinskog vala, čime se izravno gubi dragocjeno vrijeme za spašavanje ljudskih života.
Ljeto se zahuktava, a pred Europom je ispit izdržljivosti u kojem će brzina reakcije i koordinacija zdravstvenih i socijalnih službi doslovno činiti razliku između života i smrti.
