Hrvatska je prošle godine zabilježila blagi rast broja rođene djece, ali novi podaci Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo otvaraju i niz ozbiljnih društvenih pitanja. Tijekom 2025. godine rođeno je 32.936 djece, što je 361 dijete više nego godinu ranije, no dugoročni demografski trend i dalje ostaje nepovoljan.
Posebnu pozornost privlače podaci o maloljetnim majkama. Prošle godine zabilježeno je sedam poroda djevojčica mlađih od 15 godina. Riječ je o iznimno osjetljivoj skupini slučajeva koji ukazuju na potrebu za većom zaštitom djece, pravodobnom edukacijom o spolnom zdravlju te snažnijom podrškom obiteljima i institucijama.
Istodobno, zabilježeno je i osam poroda žena starijih od 50 godina, dok je najveći broj rodilja bio u dobi između 30 i 34 godine.
Podaci pokazuju i nastavak rasta broja poroda carskim rezom. Tijekom 2025. godine gotovo svaki treći porod u Hrvatskoj završen je carskim rezom – udio je dosegnuo 29,7 posto, dok je 2018. godine iznosio 24,4 posto.
U Hrvatskoj je prošle godine zabilježeno ukupno 8.563 pobačaja i prekida trudnoće. Od toga je bilo 1.759 spontanih pobačaja, 3.170 legalno induciranih pobačaja te 3.634 ostala prekida trudnoće, među kojima su i izvanmaternične trudnoće.
Broj legalno induciranih pobačaja povećao se u odnosu na godinu ranije za 342 slučaja. Najviše ih je zabilježeno u Gradu Zagrebu, Primorsko-goranskoj, Istarskoj i Zagrebačkoj županiji.
Među mlađima od 19 godina zabilježeno je 206 legalno induciranih pobačaja, a u tri slučaja radilo se o djevojčicama mlađima od 15 godina.
Iako je broj novorođenih blago porastao, Hrvatska se i dalje suočava s padom broja stanovnika. U odnosu na 2015. godinu, prošle je godine rođeno čak 4.316 djece manje, što pokazuje da pojedinačni godišnji pomaci još uvijek ne mijenjaju nepovoljnu demografsku sliku zemlje.
