Hrvatska svake godine 30. svibnja obilježava Dan državnosti, državni praznik koji simbolizira konstituiranje prvog demokratski izabranog višestranačkog Sabora 1990. godine. Iako je riječ o službenom državnom blagdanu, njegovo političko i povijesno tumačenje i dalje izaziva različite stavove u javnosti.
SDP u političkom diskursu već godinama ima drukčiji naglasak kada je riječ o ovom datumu. Stranka je u više navrata isticala kako smatra da je za modernu hrvatsku državnost ključniji 25. lipnja 1991., dan kada je Hrvatski sabor donio odluku o neovisnosti i raskidu državnopravnih veza s bivšom Jugoslavijom.
Zbog takvog povijesnog i političkog pristupa, SDP je ranije kritizirao promjene zakona kojima je 30. svibnja ponovno određen kao Dan državnosti. U javnosti se stoga često stvara dojam da stranka “ne obilježava” ili “ne priznaje” taj datum, iako to nije točno u formalnom smislu.
Dan državnosti i dalje je službeni državni praznik, a institucije ga redovito obilježavaju protokolarnim programima. U tim događajima sudjeluju i pojedini SDP-ovi dužnosnici, posebno na lokalnoj i državnoj razini, gdje polažu vijence ili prisustvuju službenim obilježavanjima.
U praksi, unutar SDP-a ne postoji jedinstven i strogo definiran pristup ovom pitanju. Dok dio članova naglašava 25. lipnja kao ključan povijesni trenutak, drugi prihvaćaju protokolarno obilježavanje 30. svibnja kao dio državnog kalendara.
Ova razlika više odražava širu političku raspravu o interpretaciji hrvatske suvremene povijesti nego stvarno nepriznavanje državnih praznika. Dan državnosti tako ostaje ne samo simbol državnosti, nego i podsjetnik na različita tumačenja procesa stvaranja neovisne Hrvatske.
