Više od pet tisuća radnika u Hrvatskoj u lipnju je primilo plaću nižu od zakonski propisanog minimalnog iznosa. Iako takva isplata ne znači automatski da je poslodavac prekršio zakon, podaci ponovno otvaraju pitanje kontrole plaća i doprinosa. Ako inspekcija utvrdi da je radniku doista nezakonito isplaćeno manje od minimalne plaće, kazna za poslodavca pravnu osobu može dosegnuti 13.270 eura.
Minimalna bruto plaća u Hrvatskoj za 2026. godinu iznosi 1.050 eura, a prema procjenama za minimalac radi gotovo 100.000 ljudi.
Upravo su radnici s najnižim primanjima posebno osjetljivi na svako umanjenje plaće, ali i na eventualno neuplaćivanje pripadajućih doprinosa, jer se to dugoročno može odraziti i na njihova buduća mirovinska prava.
Podaci Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike pokazuju da je broj radnika kojima je isplaćen iznos niži od propisane razine ipak znatno smanjen.
U ožujku 2025. takvu je isplatu primilo 15.993 radnika, dok ih je u lipnju 2026. bilo 5.164.
To predstavlja pad od približno 67 posto u nešto više od godinu dana.
Iz Ministarstva ističu kako u Hrvatskoj ima oko 1,8 milijuna osiguranika te da velika većina poslodavaca uredno izvršava svoje obveze prema zaposlenicima.
No brojka od više od pet tisuća radnika ipak privlači pozornost.
Posebno zato što se samo na temelju evidentiranog iznosa plaće ne može odmah utvrditi je li riječ o kršenju zakona.
Radnik može sasvim zakonito primiti manje od punog mjesečnog minimalca.
Primjerice, ako je zaposlen tek tijekom mjeseca, radi nepuno radno vrijeme ili je dio mjeseca proveo na bolovanju, konačni iznos koji mu se isplaćuje može biti niži.
Upravo zbog takvih okolnosti svaka plaća ispod 1.050 eura ne znači automatski prekršaj.
Za utvrđivanje je li poslodavac doista prekršio Zakon o minimalnoj plaći potreban je inspekcijski nadzor.
Ako inspektori utvrde da je poslodavac radniku za puno radno vrijeme protivno zakonu isplatio manje od propisane minimalne plaće, posljedice mogu biti ozbiljne.
Prema Zakonu o minimalnoj plaći, pravna osoba može biti kažnjena s 7.960 do 13.270 eura.
Dodatna kazna od 920 do 1.320 eura predviđena je za odgovornu osobu u pravnoj osobi. Isti raspon kazne odnosi se i na fizičku osobu poslodavca odnosno obrtnika u slučajevima propisanim zakonom.
Radnik koji smatra da mu poslodavac nije isplatio ono što mu zakonski pripada slučaj može prijaviti Državnom inspektoratu, a sudskim putem može tražiti i isplatu dospjele, a neisplaćene plaće.
Priča o minimalnoj plaći pritom ne završava iznosom koji radnik dobije na račun.
Bruto plaća određuje i visinu uplata za mirovinsko osiguranje, pa dugotrajno primanje niskih plaća znači i manje uplaćenih doprinosa tijekom radnog vijeka.
Zbog toga pravilno obračunavanje plaće nije samo pitanje trenutačnih primanja, nego i budućih mirovinskih prava zaposlenika.
Podaci Ministarstva pokazuju da je broj radnika s isplatama ispod propisane razine snažno smanjen, ali 5.164 takve isplate u jednom mjesecu i dalje zahtijevaju provjeru – jer tek se nadzorom može utvrditi koliko je među njima zakonitih slučajeva, a koliko stvarnog zakidanja radnika.
