Afera s nezakonito odloženim otpadom na području Gospića ponovno je u fokus domaće javnosti stavila pitanje gospodarenja otpadom, ekološke sigurnosti te uloge lokalnih i nacionalnih vlasti u rješavanju kriznih situacija.
Dok slučaj u Gospiću izaziva oštre političke reakcije na nacionalnoj razini, iz Međimurja stiže drugačija poruka – ozbiljni ekološki problemi ne rješavaju se političkom galamom i stvaranjem panike, nego sustavom, odgovornošću, nadzorom i konkretnim ulaganjima.
Međimurje pritom ima što pokazati.
Problem velikih količina otpada nije jučer stigao u Hrvatsku. Jedan od najpoznatijih primjera godinama se nalazio svega nekoliko kilometara od Varaždina, na lokaciji Brezje.
Riječ je o odlagalištu koje je godinama predstavljalo ozbiljan problem, a Vlada je još 2023. godine donijela odluku o njegovoj sanaciji i osigurala gotovo 29,2 milijuna eura za projekt. Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost pritom je preuzeo financiranje sanacije u stopostotnom iznosu.
Drugim riječima, kada se pojavio ozbiljan problem, rješenje nije bilo u političkom nadvikivanju, nego u tome da se pronađe novac, organizira sanacija i problem konačno riješi.
I tu dolazimo do pitanja koje se danas nameće i zbog Gospića.
Zašto se oko svakog problema s otpadom odmah mora stvarati politički spektakl?
Gospićki slučaj doista je ozbiljan. Prema dostupnim nalazima, riječ je o desecima tisuća tona nezakonito odloženog otpada, a država je već osigurala sredstva za početak sanacije.
Ministarstvo zaštite okoliša objavilo je da je za prvu fazu sanacije Gospića predviđeno 2,6 milijuna eura, dok je ukupna prva faza sanacije Gospića i lokacije u Bedekovčini procijenjena na nešto više od 10 milijuna eura bez PDV-a.
No dok se danas pojedini političari natječu u najtežim riječima, Međimurje već godinama pokazuje da se gospodarenje otpadom može graditi sustavno.
Posebno se ističe model koji je razvio PRE-KOM. Sustav odvojenog prikupljanja u više međimurskih i varaždinskih jedinica lokalne samouprave razvija se još od 2006. godine, a odvojeno prikupljanje otpada uvedeno je od 2007. godine. Izgrađena je čitava infrastruktura – od reciklažnih dvorišta i sortirnice do kompostane i pogona za obradu glomaznog otpada.
Svoj doprinos sustavu daju i Murs-ekom te ČAKOM, koji građanima osiguravaju organizirano prikupljanje, odvoz i mogućnost odvojenog zbrinjavanja različitih vrsta otpada.
I upravo je to poruka koju Međimurje može poslati ostatku Hrvatske: otpad nije tema za političku galamu, nego problem koji treba sustavno riješiti.
Ljubomir Kolarek: „Vlada je već dokazala da zna riješiti višedesetljetne ekološke probleme“
Saborski zastupnik HDZ-a i gradonačelnik Preloga Ljubomir Kolarek ističe kako slučaj Gospića zahtijeva ozbiljan pristup, ali i podsjeća na varaždinski primjer.
„Slučaj u Gospiću zahtijeva brzu i efikasnu sanaciju, no važno je naglasiti da je Vlada Republike Hrvatske već pokazala da ima model za rješavanje najtežih ekoloških problema. Pogledajmo samo primjer Varaždina – problem baliranog otpada koji je godinama predstavljao ozbiljan problem riješen je zahvaljujući državnom financiranju i odlučnosti da se problem konačno sanira.“
Kolarek upozorava i da se kod Gospića mora izbjeći politička histerija.
„Svi želimo da se problem riješi što prije, ali moramo biti svjesni da se deseci tisuća tona otpada, posebno ako govorimo o potencijalno opasnom otpadu, ne mogu samo ukrcati na kamione i odvesti bilo kamo. Potrebno je pronaći odgovarajuće kapacitete, provesti sve potrebne postupke i osigurati da se sve napravi zakonito i sigurno.“
Boška Ban: „Međimurje ima sustav na koji možemo biti ponosni“
Saborska zastupnica Boška Ban posebno ističe ono što su lokalne sredine u Međimurju napravile posljednjih godina, naglašavajući da iza kvalitetnog sustava gospodarenja otpadom stoje ljudi koji svakodnevno rade svoj posao.
„Mislim da trebamo biti ponosni na ono što su naše međimurske općine i gradovi napravili po pitanju gospodarenja otpadom. PRE-KOM, Murs-ekom i ČAKOM nisu samo komunalne tvrtke – iza njih su ljudi koji svaki dan rade svoj posao i brinu da naš sustav funkcionira. To se možda najviše vidi onda kada usporedimo koliko je toga napravljeno u odnosu na stanje od prije desetak ili dvadeset godina.“
Ban ističe kako se do dobrog sustava nije došlo preko noći.
„To nije rezultat jedne odluke ili jednog mandata. Godinama se ulagalo u infrastrukturu, reciklažna dvorišta, odvojeno prikupljanje i edukaciju građana. I zato danas u Međimurju imamo nešto što možemo pokazati kao primjer dobre prakse. Mislim da je važno pohvaliti ljude na terenu koji taj sustav svakodnevno održavaju i unapređuju.“
Dodaje kako upravo lokalne sredine pokazuju koliko je važno imati odgovoran odnos prema otpadu.
„Kada imate dobar sustav, onda otpad nije samo problem koji treba negdje odvesti. Znate što se događa s njim, gdje završava i kako se može ponovno iskoristiti. To je smjer kojim trebamo nastaviti i u budućnosti, jer čisto i uređeno Međimurje nije slučajnost – iza toga stoji puno rada naših ljudi i naših komunalnih sustava.“
Ivica Baksa: „Najoštrije osuditi ekocid, a stanovnicima Like hitno osigurati sigurnost“
S druge strane, saborski zastupnik Ivica Baksa priči pristupa suzdržanije, stavljajući u prvi plan zaštitu zdravlja građana i odgovornost počinitelja.
„Kada govorimo o odlaganju otpada mimo zakonskih i ekoloških standarda, riječ je o postupcima koje treba najoštrije osuditi. Bilo kakvo ugrožavanje prirode, a posebice pitke vode i zdravlja ljudi, nedopustivo je. Ne ulazeći u dnevno-politička prepucavanja, moj je stav jasna osuda onih koji su do ovoga doveli.“
Baksa naglašava kako fokus mora ostati na sigurnosti stanovništva.
„U ovom trenutku svi resursi moraju biti usmjereni na zaštitu žitelja tog područja. Građani moraju dobivati provjerene informacije, a institucije moraju učiniti sve kako bi se problem što prije riješio i kako bi se osigurala sigurnost ljudi koji žive u blizini.“
Nije problem samo u tome gdje je otpad – nego kako se njime upravlja
Događaji u Lici još su jednom pokazali da pitanje gospodarenja otpadom nadilazi lokalne okvire.
Gospićki slučaj treba istražiti do kraja, utvrditi odgovornost i sanirati lokaciju. To nitko ne spori. No jednako tako treba priznati da Hrvatska već ima primjere u kojima se desetljećima zapušteni problemi rješavaju ulaganjem države i organizacijom lokalnog sustava.
Varaždinski primjer pokazuje upravo to – Vlada je za sanaciju Brezja osigurala gotovo 29,2 milijuna eura.
A Međimurje pokazuje nešto još važnije: najbolji način borbe protiv budućih „Gospića“ jest izgraditi sustav u kojem se otpad odvaja, obrađuje i kontrolira prije nego što postane ekološka bomba.
Zato bi umjesto natjecanja u tome tko će glasnije izgovoriti riječ „ekocid“, političari možda trebali pogledati prema Međimurju.
Jer ovdje se otpad godinama odvaja, prikuplja i obrađuje – umjesto da se čeka da postane politička bomba.
