U Hrvatskoj je s početkom lipnja službeno zaživio Središnji registar stanovništva. Ova nova, sveobuhvatna elektronička evidencija na jednom mjestu okuplja podatke o građanima iz različitih državnih registara, s primarnim ciljem smanjenja birokracije i ubrzanja administrativnih postupaka.
Kako prenosi Index.hr, građanima je od sada omogućen izravan uvid u vlastite podatke putem sustava e-Građani. Svrha ovog ambicioznog projekta je pojednostaviti svakodnevicu građanima, ali i značajno olakšati rad državnim institucijama koje više neće morati tražiti “papir više”.
Matea Tolković, voditeljica Službe za nadzor zaštite osobnih podataka Porezne uprave, istaknula je važnost ovog koraka:

„Glavni smisao ovog registra, koji je registar za budućnost, jest da se građanima olakša njihovo postupanje, odnosno da više nema toliko prikupljanja dokumentacije. Istodobno, korisnicima poput tijela državne uprave olakšat će se postupak za donošenje odluka u njihovom djelokrugu.“

Koje podatke sadrži registar?

Središnji registar stanovništva povlači i objedinjuje podatke iz osam ključnih izvora, uključujući ministarstva unutarnjih poslova, pravosuđa i rada, Državnu geodetsku upravu te zavode za mirovinsko (HZMO) i zdravstveno osiguranje (HZZO).
Registar je podijeljen na opći i posebni dio, a obuhvaća širok spektar informacija:

• Osnovni podaci: OIB, ime i prezime, podaci o roditeljima i djeci.
• Rad i obrazovanje: Podaci o zaposlenju te stečenim svjedodžbama i diplomama.
• Socijalni i zdravstveni status: Podaci o invalidnosti, statusu osiguranika, skrbnicima i zakonskim zastupnicima.
• Obiteljski status i srodstvo: Bilježe se podaci o bračnoj zajednici i formalnom životnom partnerstvu. Velika novost je i računalno povezivanje krvnog srodstva (roditelji, bake i djedove, braća, sestre i djeca).
  Napomena o izvanbračnim zajednicama: Podaci o izvanbračnim zajednicama, neformalnim životnim partnerstvima i članovima kućanstva ne povlače se automatski, već ih građani u registar mogu upisati sami, putem službenih izjava.

Kako provjeriti i ispraviti podatke?

Građani mogu pristupiti registru na dva načina:

1. Digitalno: Putem sustava e-Građani, u kategoriji „Aktivno građanstvo“. Za pristup je potrebna vjerodajnica visoke ili značajne razine sigurnosti (npr. mToken, osobna iskaznica s čipom i sl.).
2. Fizički: Odlaskom u najbližu ispostavu Porezne uprave, što je opcija namijenjena onima koji ne koriste sustav e-Građani.
   Ukoliko primijetite da su neki podaci netočni, zastarjeli ili nepotpuni, ispravak možete zatražiti izravno kroz sustav e-Građani ili obraćanjem nadležnoj instituciji. Također, iz registra će se moći preuzimati razne potvrde (poput dokaza o završenom obrazovanju), čime prestaje potreba za odlazak u škole ili fakultete po papirnate dokumente.

Privatnost na prvom mjestu: Bez uvida u imovinu i susjedov život

Iz Porezne uprave umiruju javnost kada je u pitanju sigurnost podataka. U registru se ne nalaze podaci o imovini građana, već isključivo osnovni osobni podaci iz službenih evidencija.
Pristup podacima strogo je ograničen. Matea Tolković jasno je poručila da je moguć isključivo uvid u vlastite podatke:
„Za susjeda nećete vidjeti u kakvoj je životnoj situaciji, niti za nekog drugog tko vam je zanimljiv. Samo isključivo za sebe.“

Svaki ulazak u sustav i pristup podacima detaljno se i trajno evidentira, pa nadležne službe u svakom trenutku mogu provjeriti tko je, kada i s kojom zakonskom svrhom gledao određene podatke. Svi podaci u registru čuvaju se trajno, dok će javnosti biti dostupni isključivo u obliku anonimiziranih statističkih izvještaja.