Na hrvatskim otocima prosječno se živi dulje nego na kopnu i to zahvaljujući zdravijem načinu života obilježenom većom tjelesnom aktivnošću, češćom konzumacijom ribe i maslinovog ulja. Ipak, iznimke postoje: učestalost prekomjerne tjelesne težine i arterijske hipertenzije viša je među otočanima, a pristup zdravstvenim uslugama često ograničen.
Prema istraživanju Hrvatski zavod za javno zdravstvo, čak 44 % otočana izvještava o tjelesnoj aktivnosti više od jednom tjedno, dok je ta brojka na kopnu tek 26 %. Također, oko 80 % otočana jede ribu barem jednom tjedno, nasuprot 32 % na kopnu.
S druge strane, udio osoba starijih od 65 godina na otocima iznosi 28,1 %, u odnosu na 22,3 % na kopnu što dodatno stavlja pritisak na zdravstvene usluge i infrastrukturu.
I dok načini života na otoku donose određene dobrobiti, izazovi kao što su fizička izolacija, manjak specijalističke skrbi i prihvaćanje preventivnih programa ukazuju da je zdravlje otočana ranjivije nego što se čini na prvi pogled.
