Mnogi radnici u Hrvatskoj nisu sigurni koliko dugo mogu biti na bolovanju, tko snosi trošak isplate i kolika im naknada pripada. Pravila ovise o razlogu bolovanja, zdravstvenom stanju osiguranika i ispunjenim uvjetima prema propisima.
Privremena nesposobnost za rad traje sve dok liječnik ne utvrdi da je osoba ponovno sposobna za rad ili dok se ne pokrenu daljnji postupci, poput procjene radne sposobnosti. Ne postoji jedinstveni maksimalni rok koji vrijedi za sva bolovanja, svaka se situacija procjenjuje zasebno.
Kod dugotrajnijih bolovanja mogu se uključiti dodatne liječničke kontrole i postupci Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (HZZO), osobito kada se radi o težim ili kroničnim zdravstvenim problemima.
Posebno je važno pitanje naknade plaće. Ovisno o razlogu bolovanja, osiguranom stažu i drugim uvjetima, naknada može biti različita. U određenim slučajevima HZZO isplaćuje naknadu koja može dosegnuti gotovo 1.000 eura mjesečno, dok kod nekih posebnih osnova bolovanja osiguranici imaju pravo na puni iznos osnovice.
Najpovoljnija pravila vrijede za određene slučajeve poput ozljede na radu ili profesionalne bolesti, gdje naknada može iznositi 100 posto osnovice.
Za ostvarivanje prava na naknadu prema plaći važan je i prethodni staž osiguranja. Radnici koji ne ispunjavaju propisane uvjete mogu imati pravo na niži iznos naknade.
Iako se često smatra da bolovanje ima strogo određen rok trajanja, stvarnost je drugačija jer trajanje ovisi o medicinskoj dokumentaciji, procjeni liječnika i postupcima koji se vode tijekom liječenja.
