Vlada je prihvatila rebalans državnog proračuna za 2026. godinu kojim se rashodi povećavaju za 745 milijuna eura, a najveći dio dodatnog novca usmjerava se upravo na ono što izravno utječe na životni standard građana – mirovine, plaće te socijalne i rodiljne naknade.
Više od 600 milijuna eura dodatnih sredstava povezano je s mirovinama i drugim mirovinskim primanjima, plaćama zaposlenih u državnim i javnim službama te socijalnim i rodiljnim pravima.
Rebalansom se planirani prihodi povećavaju za 853 milijuna eura i sada iznose 36,6 milijardi eura. Rashodi se povećavaju za 745 milijuna, na ukupno 40,6 milijardi eura. Budući da prihodi rastu više od rashoda, planirani manjak državnog proračuna smanjuje se za 108 milijuna eura.
Posebno raste izdvajanje za socijalne pomoći i naknade, za koje je predviđeno dodatnih 226,8 milijuna eura. Od tog povećanja čak 185 milijuna eura odnosi se na inkluzivni dodatak namijenjen osobama s invaliditetom.
Više novca predviđeno je i za obrazovanje. Rashodi za zaposlene u obrazovnom sustavu povećavaju se za 188,9 milijuna eura, dok se dodatnih 143,8 milijuna eura osigurava za naknade povezane s energentima.
Najveći financijski plan nakon rebalansa ima Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike, kojem je na raspolaganju ukupno 13,3 milijarde eura. Ministarstvo zdravstva raspolaže s 5,3 milijarde, a Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih s oko pet milijardi eura.
Dodatnih 245 milijuna eura usmjerava se i na razvojne i strateške prioritete, uključujući obranu, energetsku obnovu te prometnu infrastrukturu.
Vlada će ove godine izdvojiti i više od 140 milijuna eura dodatnih sredstava za provedbu 11. paketa mjera za zaštitu životnog standarda građana i konkurentnosti gospodarstva, uključujući mjere povezane s cijenama energije.
Unatoč povećanju rashoda, Vlada procjenjuje da će deficit opće države u 2026. ostati na 2,9 posto BDP-a, dakle ispod europske referentne granice od tri posto. Udio javnog duga trebao bi se smanjiti s prošlogodišnjih 56,3 na 55,5 posto BDP-a.
Hrvatski nominalni BDP ove bi godine, prema Vladinim projekcijama, prvi put trebao prijeći granicu od 100 milijardi eura, dok se realni gospodarski rast procjenjuje na oko 2,4 posto.
Rebalans državnog proračuna Vlada je prihvatila i sada ga upućuje u saborsku proceduru.
