Nakon razornog poplavljivanja u srednjoj Europi, koje je u kratkom vremenskom razdoblju izazvalo milijarde eura štete i oduzelo nekoliko života, Europljani s povećanim strahom prate vremensku prognozu, pitajući se kada će se novi problemi pojaviti.
Prema informacijama talijanskog Meteogiornalea, u posljednje vrijeme zabilježeni su sve češći i snažniji atmosferski poremećaji koji se događaju u određenim geografskim područjima, što ukazuje na jasan obrazac povezan s njihovom lokacijom.
Ovaj fenomen, koji je prisutan na globalnoj razini, rezultat je složene interakcije različitih čimbenika. Morfologija terena, zračne struje te učinak globalnog zagrijavanja igraju odlučujuću ulogu u promjeni tradicionalnih vremenskih obrazaca, čineći neka područja osjetljivijima na ekstremne vremenske uvjete.
U meteorološkoj statistici, često se koristi pojam prosječnog vremenskog razdoblja između dva uzastopna događaja jednakog ili većeg intenziteta od zadanih vrijednosti. Drugim riječima, ako se u određenoj regiji, primjerice, velika poplava dogodi svakih 50 godina, a posljednja je bila 2022. godine, možemo očekivati da se nova neće dogoditi sve do 2070. No, kad bi se poplava ponovila već iduće godine, kao što se to dogodilo u talijanskoj regiji Emilia Romagna, postaje jasno da se u našem klimatskom sustavu nešto jako promijenilo.
Uz ubrzanje globalnog zagrijavanja, modeli koji predviđaju povratne periode i dugoročne vremenske uzorke postaju sve manje pouzdani. Atmosferski poremećaji sve se rjeđe ponašaju prema starim obrascima, a predviđanja temeljena na prošlim podacima više nisu dovoljno točna za procjenu budućih vremenskih uvjeta. Cijeli članak pročitajte na dnevno.hr.
