S obzirom na sve glasnije poruke iz Washingtona i neizvjesnost oko budućeg angažmana Sjedinjenih Američkih Država, europski lideri pokrenuli su hitnu provedbu „Plana B“ za NATO.
Cilj je jasan: osigurati kontinentalnu sigurnost čak i u scenariju u kojem bi se SAD povukao ili značajno smanjio svoju prisutnost u Europi.
Ključne točke novog obrambenog plana
Europske prijestolnice više ne čekaju službene odluke Bijele kuće, već poduzimaju konkretne korake u tri ključna smjera:
- Povećanje proračuna: Većina članica EU-a sada cilja na izdvajanje znatno iznad propisanih 2\% BDP-a za obranu.
- Samostalna zapovjedna struktura: Razvija se operativni okvir koji bi omogućio koordinaciju velikih vojnih operacija bez oslanjanja na američku logistiku i obavještajne podatke.
- Zajednička nabava naoružanja: Umjesto pojedinačnih kupnji, potiče se suradnja unutar europske obrambene industrije kako bi se ubrzala proizvodnja streljiva i teške mehanizacije.
Zašto je situacija kritična baš sada?
Retorika Donalda Trumpa, koji je više puta dovodio u pitanje smisao članka 5. (kolektivna obrana), natjerala je Europu da se suoči s krajem ere bezuvjetne američke zaštite. Analitičari ističu da se ne radi o “razvodu” od NATO-a, već o nužnoj autonomiji.
”Europa više ne može prepustiti svoju sigurnost hirovima izbornih ciklusa preko Atlantika. Moramo postati partner koji može stajati na vlastitim nogama.” – opći je konsenzus u Bruxellesu.
Što to znači za Hrvatsku?
Kao članica NATO-a i EU-a, Hrvatska se nalazi u krugu zemalja koje će morati dodatno uskladiti svoje obrambene planove s ovim trendovima, što uključuje daljnja ulaganja u modernizaciju vojske i aktivnije sudjelovanje u zajedničkim europskim misijama.Iako je NATO i dalje službeni temelj sigurnosti, 2026. godina se pokazuje kao godina u kojoj se “Europska vojska” polako seli iz domene teorije u domenu nužne prakse.





