Dvorac Feštetić u Pribislavcu nakon višemilijunske obnove dobiva i ugostiteljski sadržaj. No pitanje koje se nameće jest – tko će voditi kafić, koliko će njegovo opremanje stajati i, još važnije, tko će pokrivati troškove ako kafić svojim poslovanjem ne bude mogao sam sebe financirati?
Radovi na obnovi Dvorca Feštetić završeni su, a slijedi opremanje i stavljanje sadržaja u funkciju. Projekt revitalizacije vrijedan je 6,63 milijuna eura, a prema podacima Međimurske županije u cijelosti je financiran bespovratnim sredstvima. Ovakav projekat je, iako izgleda impresivno i bio je prijeko potreban, donosi i mnoga pitanja.
U obnovljenom dvorcu predviđen je niz sadržaja, među kojima je i ugostiteljski prostor – kafić.
I upravo oko njega otvara se nekoliko pitanja koja bi javnost trebala znati prije njegova otvaranja.
Tko će preuzeti kafić?
Prema trenutno dostupnim službenim informacijama, nije objavljeno tko će konkretno upravljati kafićem.
No, prema neslužbenim informacijama do kojih smo došli, kao mogući preuzimatelj ugostiteljskog prostora spominje se Regionalni centar za investicije – Međimurje d.o.o. (RCI Međimurje).
RCI Međimurje je društvo koje je povezano s Međimurskom županijom. Na službenim stranicama društva navodi se da je riječ o Regionalnom centru za investicije – Međimurje d.o.o., sa sjedištem u Čakovcu, čiji je cilj pružanje podrške razvoju poduzetništva i regionalnom razvoju.
Međimurska županija RCI tretira kao jedno od društava čiji se poslovni rezultati razmatraju na Županijskoj skupštini.
Važno je naglasiti: informaciju da bi upravo RCI Međimurje mogao preuzeti kafić zasad nismo pronašli potvrđenu u službenoj objavi Županije ili RCI-ja.
Ako se ta informacija pokaže točnom, otvara se puno zanimljivije pitanje od samog imena budućeg voditelja kafića.
Što ako kafić ne bude poslovao pozitivno?
Ako bi kafić preuzeo privatni ugostitelj, stvar bi bila relativno jednostavna: on bi preuzeo poslovni rizik. Ako nema dovoljno gostiju, morao bi sam pokrivati troškove poslovanja.
Ali ako bi kafić vodila županijska tvrtka, tada se postavlja pitanje tko u konačnici snosi poslovni rizik.
Ako prihodi ugostiteljskog prostora ne budu dovoljni za plaće, nabavu, režije, održavanje, knjigovodstvo i ostale troškove, eventualni gubitak mora se negdje pokriti.
U slučaju da ga pokriva društvo vlastitim prihodima, posljedice se mogu odraziti na njegovo poslovanje.
Ako bi, međutim, zbog poslovanja kafića bilo potrebno dodatno financiranje društva od strane osnivača odnosno vlasnika, tada bi se otvorilo pitanje javnog novca.
Drugim riječima, u tom bi slučaju trošak neuspješnog poslovanja mogao posredno pasti na javna sredstva, odnosno na proračun i time na porezne obveznike.
Zato je prije otvaranja kafića ključno znati tko preuzima financijski rizik.
Koliko će stajati opremanje?
Treba razlikovati opremanje cijelog interpretacijskog centra od samog kafića.
Za projekt opremanja interpretacijskog centra provedena je javna nabava čija je procijenjena vrijednost bila nešto više od 1,05 milijuna eura bez PDV-a, pri čemu su pojedine stavke uključivale opremu, grafički dizajn i druge elemente potrebne za funkcioniranje centra.
To, međutim, nije iznos koji se može pripisati kafiću.
Koliko će konkretno koštati oprema kafića – od šanka, aparata za kavu i rashladne opreme do stolova, stolica, perilica, inventara i ostale ugostiteljske opreme – iz dostupnih javnih podataka nije jasno.
Upravo bi zato bilo zanimljivo objaviti troškovnik opremanja ugostiteljskog prostora.
Jer ako će javna tvrtka upravljati kafićem, javnost ima pravo znati koliko je novca potrebno uložiti prije nego što prvi gost naruči prvu kavu.
Može li kafić sam sebe financirati?
To je ključno pitanje.
Dvorac Feštetić neće biti klasičan kvartovski kafić. Njegova bi prednost trebala biti u sadržajima koji će privlačiti posjetitelje – kulturnim i turističkim sadržajima, događanjima i drugim aktivnostima.
No upravo će se u praksi pokazati hoće li taj broj posjetitelja biti dovoljan da ugostiteljski sadržaj bude samoodrživ.
Jer jedno je otvoriti kafić u obnovljenom dvorcu, a sasvim drugo osigurati da taj kafić tijekom cijele godine ima dovoljno gostiju.
Posebno treba uzeti u obzir sezonalnost.
Ako će promet biti dobar tijekom turističke sezone i velikih događanja, ali slab tijekom ostatka godine, netko će morati pokrivati razliku.
Pitanje koje bi trebalo postaviti prije otvaranja
Nakon investicije vrijedne više od šest milijuna eura, sasvim je legitimno pitati:
Koliko će godišnje koštati rad kafića i tko će platiti razliku ako prihodi ne budu dovoljni?
Ako je model takav da privatni poduzetnik preuzima kafić i sam snosi rizik – onda je odgovor jasan.
Ako će kafić voditi županijska tvrtka, a poslovanje bude stvaralo gubitak, potrebno je unaprijed objasniti hoće li se taj gubitak pokrivati iz poslovanja RCI-ja, iz dodatnih sredstava osnivača ili na neki drugi način.
To nije nevažan detalj.
Jer iako je obnova Dvorca Feštetić financirana europskim sredstvima, troškovi njegova budućeg rada nisu jednokratna investicija. Plaće, režije, održavanje, čišćenje, oprema i poslovanje ugostiteljskog prostora trošak su koji će postojati iz godine u godinu.
Hoće li Feštetić biti turistička atrakcija ili još jedan trošak?
Dvorac ima potencijal postati važan turistički i kulturni sadržaj Pribislavca i Međimurja. Sama Međimurska županija projekt predstavlja kao ulaganje u razvoj turističkog proizvoda visoke dodane vrijednosti.
No pravi test projekta počinje tek nakon završetka građevinskih radova.
Tada više neće biti dovoljno govoriti o obnovljenim zidovima, novoj opremi i turističkom potencijalu.
Trebat će vidjeti koliko ljudi dolazi, koliko troše, koliko košta održavanje i koliko pojedini sadržaji mogu sami zaraditi.
A posebno će biti zanimljivo vidjeti hoće li se potvrditi neslužbena informacija da bi RCI Međimurje mogao preuzeti kafić.
Ako se to dogodi, javnost bi prije početka rada trebala dobiti jasan odgovor na samo nekoliko jednostavnih pitanja:
Koliko će koštati opremanje kafića?
Koliki su očekivani godišnji prihodi i troškovi?
Hoće li RCI plaćati zakup ili druge naknade?
Tko će pokrivati eventualni gubitak?
I najvažnije:
Ako kafić ne bude mogao sam sebe financirati, hoće li račun na kraju biti ispostavljen javnom sektoru – odnosno poreznim obveznicima?
To su pitanja na koja ne bi trebalo čekati prvi poslovni gubitak da bi se dobili odgovori.
