U prošloj godini, nažalost, trend smanjenja broja novorođenih u Hrvatskoj se nastavio, s izuzetkom samo dvije županije koje su zabilježile blagi rast – Karlovačka i Virovitičko-podravska.
Svaka županija je imala negativan prirodni prirast, pri čemu se Međimurska istaknula kao županija s najmanje negativnim rezultatom, te je istovremeno imala i najbolji vitalni indeks. Ti podaci su objavljeni od strane Državnog zavoda za statistiku o kretanju stanovništva, prema informacijama portala Župan.
Broj novorođene djece je u protekloj godini smanjen za 5,1 posto u usporedbi s prethodnom godinom – rođeno je 1.713 djece manje nego u 2022. godini, te gotovo 4.000 manje nego u 2019. Ukupan broj rođenih u 2023. godini iznosio je 32.325 djece, od čega 32.170 živorođene djece i 155 mrtvorođene djece. Od 32.170 živorođene djece, 50,8 posto su muškarci i 49,2 posto su žene. Stopa nataliteta u 2023. bila je 8,3 (živorođeni na 1.000 stanovnika).
Broj umrlih osoba je smanjen u 2023. u odnosu na prethodnu godinu, s ukupno 5.704 manje umrlih osoba, što čini pad od 10,0 posto. Stopa mortaliteta u 2023. godini iznosila je 13,3 (umrli na 1.000 stanovnika).
Prirodni prirast u Republici Hrvatskoj u 2023. godini bio je negativan, s padom od -5,0 (-19.105 osoba). Negativan prirodni prirast je također vidljiv kroz vitalni indeks (živorođeni na 100 umrlih) koji iznosi 62,7. Sve županije su imale negativan prirodni prirast, pri čemu su Međimurska, Dubrovačko-neretvanska, Virovitičko-podravska, Požeško-slavonska i Bjelovarsko-bilogorska županija zabilježile manje negativne rezultate, prema informacijama portala Župan.hr.
Niti jedna županija nije imala vitalni indeks veći od 100, što je potrebno za pozitivan prirodni prirast. Najbolji rezultat ostvarila je Međimurska županija s vitalnim indeksom od 83,8.
Pozitivan prirodni prirast zabilježen je u 43 gradova/općina, dok je negativan zabilježen u 508 gradova/općina i Gradu Zagrebu, dok su četiri općine imale nulti prirodni prirast.
