Prema najnovijim podacima servisa MojaPlaća za prvi kvartal 2026. godine, prosječna mjesečna neto plaća u Hrvatskoj, s uključenim dodacima, iznosila je 1.609 eura. To predstavlja rast od 2 % u odnosu na prethodno tromjesečje te značajnih 9 % više u odnosu na isto razdoblje prošle godine.
Iako prosjek zvuči optimistično, medijalna plaća, koja realnije oslikava primanja većine građana, iznosi 1.500 eura. To znači da polovina zaposlenih u Hrvatskoj i dalje prima manje od tog iznosa.
Najplaćenija zanimanja: Gdje se zarađuje više od 3.000 eura?
Vrh ljestvice najplaćenijih zanimanja i dalje drže sektori koji zahtijevaju visoku razinu specijalizacije i odgovornosti. Zaposlenici u ovim industrijama često ostvaruju primanja koja su i dvostruko viša od državnog prosjeka:
- Kontrolori leta, piloti i liječnici predvode listu s primanjima koja nerijetko prelaze granicu od 3.000 eura.
- IT sektor: Zaposlenici u IT-u zarađuju u prosjeku 21 % više od prosjeka (oko 1.955 eura).
- Tehnologija i razvoj: Plaće u ovom sektoru su oko 19 % iznad prosjeka (1.914 eura).
Jaz između spolova i utjecaj iskustva
Podaci i dalje ukazuju na značajne razlike u primanjima ovisno o spolu i godinama staža:
- Rodni jaz: Muškarci u prosjeku zarađuju 14 % više od žena. Prosječna neto plaća za muškarce iznosi 1.730 eura, dok žene primaju 1.512 eura.
- Iskustvo se cijeni: Radnici bez iskustva započinju s prosjekom od 1.303 eura, dok oni s više od 10 godina staža zarađuju oko 1.756 eura, što je 9 % iznad državnog prosjeka.
Regionalne razlike: Zagreb predvodi, istok zaostaje
Geografski položaj i dalje igra ključnu ulogu u visini primanja. Grad Zagreb očekivano drži prvo mjesto s prosječnom plaćom od 1.732 eura (8 % iznad prosjeka) i medijanom od 1.600 eura.
S druge strane, najniže plaće zabilježene su na istoku i sjeveru zemlje:
- Vukovarsko-srijemska županija: 1.382 eura (-14 % od prosjeka).
- Koprivničko-križevačka županija: 1.391 euro (-14 % od prosjeka).
Tko su najslabije plaćeni radnici?
Na dnu ljestvice nalaze se uslužne i pomoćne djelatnosti. Njegovatelji i spremačice u prosjeku ne dosežu ni prag od 1.000 eura neto mjesečno, što ih stavlja u najnepovoljniji položaj na tržištu rada.
Zanimljivo je i da veličina tvrtke utječe na plaću – radnici u velikim tvrtkama zarađuju u prosjeku 1.680 eura, dok su u tvrtkama u državnom vlasništvu i javnoj upravi primanja nešto ispod prosjeka (oko 1.560 – 1.580 eura).
