Cjepiva protiv COVID-19 odigrala su presudnu ulogu u smanjenju posljedica pandemije, uključujući teške bolesti, hospitalizacije i smrtne slučajeve, a također se čini da nude zaštitu od dugog COVID-a, piše Index.
Međutim, neka istraživanja sugeriraju da u rijetkim slučajevima mogu izazvati kronične nuspojave slične dugom COVID-u. Novo istraživanje pokušava otkriti uzroke i predvidjeti kod kojih će osoba doći do takvih nuspojava. Ova studija je značajna iz nekoliko razloga: 1) pokazuje da se nuspojave ne kriju, već se aktivno istražuju; 2) pomaže u razumijevanju mehanizama koji stoje iza nuspojava; 3) omogućuje usporedbu s posljedicama COVID-a; 4) otvara put za razvoj sigurnijih cjepiva i rješavanje nuspojava.
Prema procjenama Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), cjepiva protiv COVID-a su do sada spasila više od 60 milijuna života. Velike studije su pokazale da cjepiva smanjuju smrtnost od svih uzroka, smanjujući rizik od teških oblika bolesti i posljedičnih komplikacija.
Međutim, neki pojedinci prijavljuju kronične simptome koji se javljaju nakon cijepljenja, a ovo stanje poznato je kao postvakcinacijski sindrom (PVS). Znanstvenici sa Sveučilišta Yale istražuju ovo stanje i otkrili su potencijalne imunološke obrasce koji ga razlikuju od drugih. Iako su nalazi još u ranoj fazi, mogu pomoći u razvoju strategija za podršku osobama s PVS-om.
Prema riječima Akiko Iwasaki, profesorice imunobiologije na Yaleu i koautorice studije, ovi nalazi nude nadu za buduće dijagnoze i liječenje PVS-a.
Neki od najčešćih simptoma PVS-a uključuju umor, “moždanu maglu”, neuropatije, netoleranciju na vježbanje, utrnulost, nesanicu, palpitacije, bolove u mišićima, tinitus, glavobolje, žarenje i vrtoglavicu.
