Predsjednik Vlade Republike Hrvatske Andrej Plenković sudjelovao je na prvoj sjednici Vijeća za regionalni razvoj održanoj u Đakovu. Tom prigodom premijer se osvrnuo na ključne ekonomske pokazatelje, naglasivši nastavak pozitivnih gospodarskih trendova, s posebnim naglaskom na rast plaća i mirovina te politiku ravnomjernog regionalnog razvoja.
Snažan rast BDP-a i plaća
Plenković je istaknuo kako hrvatsko gospodarstvo bilježi kontinuirani rast već 21 kvartal zaredom, što je omogućilo da Hrvatska prijeđe 78 posto prosjeka razvijenosti Europske unije. Prema njegovim riječima, u proteklih deset godina hrvatski je BDP u apsolutnom iznosu udvostručen te je krajem prošle godine dosegnuo 93 milijarde eura.
„Prosječna neto plaća u Hrvatskoj sada iznosi 1.555 eura, što predstavlja rast od preko 100 posto u zadnjih deset godina“, izjavio je premijer, povlačeći paralelu s rastom životnog standarda građana.
Fokus na umirovljenike i inflaciju
U kontekstu mirovinskog sustava, Plenković je naveo da trenutačna prosječna mirovina iznosi 728 eura. Poručio je kako je jasan plan Vlade osigurati daljnji stabilan rast primanja za najranjivije skupine društva.
„Cilj je da do kraja mandata ove Vlade prosječna mirovina dođe do 800 eura, uz sve ostale pogodnosti i mjere koje kontinuirano donosimo za naše umirovljenike“, najavio je predsjednik Vlade.
Osvrnuo se i na pitanje inflacije, ocijenivši da Hrvatska bilježi dobar trend njezinog smanjivanja. Prema posljednjim podacima, stopa inflacije iznosi 4,5 posto. Plenković je izrazio optimizam da će se, uz nastavak provođenja Vladinih mjera, godišnja stopa inflacije početkom iduće godine uspješno svesti na razinu prosjeka Europske unije.
Premijer je ponovio kako je politika ravnomjernog regionalnog razvoja jedna od temeljnih okosnica rada Vlade u proteklom desetljeću. Naglasio je važnost suradnje kroz formate kao što su županije i Vijeće za urbani razvoj, čime se zajednički definiraju prioriteti koji donose novu kvalitetu razvoja i koheziju u svim krajevima Hrvatske.
Na sjednici je, uz regionalne projekte, istaknuta i važnost rješavanja pitanja priuštivog stanovanja kroz nacionalne stambene politike, što se smatra temeljem demografske revitalizacije i održivog razvoja zemlje.
Također su izneseni podaci o infrastrukturi, prema kojima mogućnost priključenja na sustav vodoopskrbe u Hrvatskoj danas iznosi 95 posto (uz 87 posto stvarne priključenosti), dok je mogućnost priključenja na sustav odvodnje i pročišćavanja voda dosegnula 60 posto.
