Ministarstvo financija pripremilo je izmjene Općeg poreznog zakona kojima bi Porezna uprava dobila znatno šira ovlaštenja nego što ih ima danas. Prema nacrtu, koji je u e-savjetovanju do 18. listopada, poreznici bi u slučaju sumnje na porezna kaznena djela mogli kopirati cijele sadržaje računala, tražiti šifre i lozinke, te pristupati podacima banaka, telekoma i drugih institucija.
Službeno obrazloženje naglašava usklađivanje sa Zakonom o fiskalizaciji te potrebu učinkovitijeg postupanja kod elektroničke obrade podataka, posebice u otkrivanju PDV prijevara. Uz represivne mjere, predviđeno je i administrativno rasterećenje poduzetnika – ukida se obveza podnošenja obrasca OPZ-STAT-1 o nenaplaćenim potraživanjima.
Najznačajnija novost tiče se članka 67., kojim se omogućuje kopiranje svih elektroničkih podataka “koji izravno ili neizravno utječu na utvrđivanje porezne osnovice”. Takva formulacija je vrlo široka pa može obuhvatiti gotovo sve digitalne informacije. Porezna će moći popisivati i zapljenjivati računala i drugu opremu, kao i zahtijevati ključeve za dešifriranje podataka. Proširuje se i krug osoba od kojih se podaci smiju tražiti – više nisu u pitanju samo oni koji vode poslovne knjige, nego i svi koji imaju pristup relevantnim informacijama.
Nadalje, izmjenama članka 123. Porezna uprava dobiva mogućnost prikupljanja podataka i dokumentacije od drugih državnih tijela i institucija koje čuvaju privatne informacije, što uključuje bankovne i telekomunikacijske zapise.
Ovakav prijedlog izaziva zabrinutost jer nije jasno precizirano kada bi se koristile najinvazivnije mjere. Postavlja se pitanje je li opravdano kopirati cijelo računalo zbog manjih poreznih nepravilnosti te zašto zakon ne propisuje obaveznu sudsku kontrolu za mjere poput pristupa lozinkama. Kritičari upozoravaju i na opasnost stvaranja presedana za slična proširenja ovlasti u drugim područjima.
Poseban problem predstavlja to što Ministarstvo traži da se zakon donese po hitnom postupku, kako bi stupio na snagu 1. siječnja 2026., zajedno s projektom “Fiskalizacija 2.0”. Time se bitno skraćuje vrijeme za javnu raspravu o promjenama koje izravno zadiru u privatnost građana i poslovnih subjekata.
