Rusija je jasna u svom stavu prema Sjedinjenim Državama, upozoravajući da bi njihovo namjerno napadanje Irana izazvalo ozbiljnu destabilizaciju Bliskog istoka. Sergej Rjabkov, zamjenik ruskog ministra vanjskih poslova, istaknuo je u srijedu da Moskva smatra kako bi takve akcije izazvale duboke posljedice, uključujući i opasnost od nuklearne katastrofe u Izraelu, koji je u riziku od sukoba s Iranom.
Rusija je u siječnju potpisala strateško partnerstvo s Iranom, iako održava odnose i s Izraelom, unatoč zabrinutostima koje rat u Ukrajini izaziva kod izraelskih vlasti. Moskva je ponudila posredovanje u izraelsko-iranskom sukobu, no ta inicijativa nije dobila odobrenje.
Na marginama ekonomskog foruma u Sankt Peterburgu, Rjabkov je u razgovoru s novinskom agencijom Interfax pozvao Washington da se suzdrži od izravnog uključivanja u sukob, upozorivši da bi takav potez mogao izazvati radikalnu destabilizaciju cijele regije. Kritizirao je nagađanja o mogućim američkim akcijama, nazivajući ih spekulativnim i neosnovanim.
S druge strane, Sergej Nariškin, šef ruske obavještajne službe SVR, upozorio je na kritičnu situaciju između Irana i Izraela, dok je glasnogovornica Ministarstva vanjskih poslova, Marija Zaharova, istaknula da izraelski napadi na iranske nuklearne objekte dovode svijet na rub katastrofe. Ona je naglasila da je stanje “milimetar” udaljeno od ozbiljnog kolapsa, te je istaknula da su nuklearni objekti pogođeni, a da je Međunarodna agencija za atomsku energiju već zabilježila štetu.
Zaharova je upozorila i na opasnost radiacijskog zagađenja, citirajući Fukushimu kao primjer katastrofe koja je još uvijek prisutna. Pitanje je gdje su globalne institucije i ekološke organizacije, te hoće li shvatiti ozbiljnost situacije, jer radijacija može doseći daleke područje.
U okviru dvadesetogodišnjeg strateškog partnerstva potpisanog u siječnju između Rusije i Irana, predsjednik Vladimir Putin i iranski predsjednik Masud Pezeškijan nisu nikada formalno obvezali vojnu pomoć Teheranu, iako su njihove veze snažne.
Putin je, nakon gubitka ključnog saveznika u regiji — svrgnuća sirijskog predsjednika Bašara al-Assada prošlog prosinca — razgovarao telefonski s američkim predsjednikom Donaldom Trumpom. Moskva je ponudila usluge posredovanja, no Trump je na to odgovorio da je otvoren za suradnju, ali je kasnije zatražio “bezuvjetnu predaju” Iranu.
Izvori unutar SAD-a ističu da američke vlasti razmatraju opcije, uključujući i sudjelovanje Izraela u napadima na iranske nuklearne kapacitete.
Bivši savjetnik Kremlja, Sergei Markov, smatra da bi, iako Rusija protiv toga, sukob mogao donijeti određene koristi — poput povećanja cijena nafte, jačanja kineskog apetita za ruskom naftom zbog problema s iranskom, te preraspodjele američkih vojnih resursa izvan Ukrajine.
Ako želite, mogu dodatno prilagoditi ili proširiti tekst!
