Hrvatska narodna banka (HNB) objavila je najnovije makroekonomske projekcije koje donose zabrinjavajuće vijesti za hrvatsko gospodarstvo i građane.
Dok se očekuje usporavanje rasta BDP-a i viša inflacija u nadolazećem razdoblju, posebno zabrinjava prognoza za plaće: rast će biti sporiji nego u prethodnim godinama, što će utjecati na realnu kupovnu moć prosječnog građanina. Stručnjaci upozoravaju da bi ovo moglo značiti manje novca u džepu za većinu radnika, posebno u kontekstu globalnih izazova poput usporavanja eurozone i nestabilnosti u turizmu.
Sporiji rast BDP-a i viša inflacija: Temelj problemaPrema projekcijama HNB-a, rast bruto domaćeg proizvoda (BDP) u Hrvatskoj usporit će se u sljedećim godinama. Nakon snažnog rasta od oko 3 posto u 2024., očekuje se da će BDP porasti za samo 2,5 posto u 2025., a dalje usporiti na 2 posto u 2026. Razlogi su višestruki: slabiji izvoz usluga, posebno u turizmu zbog snažnog uvoza, te opći pad potražnje u eurozoni.
HNB ističe da će snažan uvoz usluga, ponajprije u turizmu, i dalje negativno utjecati na ukupni rast.Inflacija, mjerena harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena (HICP), usporit će se na 3,6 posto u 2025. (s 4 posto u 2024.), ali će i dalje ostati iznad ciljnog raspona ECB-a od 2 posto.
Do 2026. očekuje se daljnje usporavanje na 2,6 posto, no nacionalni indikator cijena (CPI) mogao bi biti niži – 2,8 posto u 2025. i 2,2 posto u 2026.
Ovo usporavanje dolazi zahvaljujući nižim cijenama energenata i uvoznih pritisaka, ali HNB upozorava na rizike od globalnih šokova, poput porasta cijena nafte.
Što će se dogoditi s plaćama: Manji rast i ograničena kupovna moć
Najlošije vijesti dolaze za tržište rada i plaće. HNB predviđa da će nominalni rast plaća u 2025. biti ispod 10 posto, što je značajno usporavanje u odnosu na prethodne godine kada su plaće rasle brže zbog poslijepandemijskog oporavka i pritiska na radnu snagu. Realni rast plaća, odnosno ono što građani stvarno osjećaju u džepu nakon oduzimanja inflacije, procjenjuje se na oko 6 posto u 2025.
Za 2026. situacija je još pesimističnija: rast plaća bit će još sporiji, vjerojatno ispod 5 posto nominalno, uz realni rast od samo 2-3 posto, ovisno o kretanju inflacije.
Ovo usporavanje rezultat je slabljenja domaće potražnje, ograničenog rasta zaposlenosti (2,7 posto u 2025., a manje u 2026.) i pada stope nezaposlenosti ispod 5 posto, što će ograničiti pregovaračku moć radnika.
HNB naglašava da će daljnji pomaci na tržištu rada biti ograničeni, a rastuća uloga stranih radnika i umirovljenika u zapošljavanju dodatno pritišćiti na plaće.
U praksi, to znači da će prosječne neto plaće, koje su u 2024. premašile 1.500 eura, u 2026. rasti sporije od cijena, što će dovesti do pada realne kupovne moći. Građani će osjećati veći pritisak na kućne budžete, posebno za osnovne troškove poput hrane, energije i stanarina. “Ovo nije dobar signal za građane – sporiji rast plaća u kombinaciji s višom inflacijom mogao bi značiti manje štednje i veći dugovi”, komentira ekonomist iz HNB-a u službenoj projekciji.
Šire implikacije i reakcije
Ove prognoze dolaze u trenutku kada Hrvatska već suočava s izazovima poput visokog duga bolnica i usporavanja u turizmu. HNB upozorava da bi negativan saldo tekućeg računa u 2026. (minus 0,6 posto BDP-a) dodatno pogoršao vanjsku stabilnost.
