Nova europska analiza o priuštivosti stanovanja donosi zabrinjavajuće podatke za Hrvatsku – prosječnom građaninu potrebno je više od 11 godina štednje cijele plaće da bi kupio stan veličine 70 četvornih metara. Ako bi, realnije, uspijevao uštedjeti samo polovicu mjesečnih primanja, na vlastiti bi krov čekao čak 23 godine, a s trećinom plaće, više od tri desetljeća.
Podaci dolaze s nove karte koju je objavio portal Geozofija, a temelji se na usporedbi cijena nekretnina i prosječnih plaća u 25 europskih država. Hrvatska se u toj usporedbi nalazi među najnepovoljnijim, u društvu zemalja poput Mađarske, Bugarske i Crne Gore.
U najrazvijenijim državama zapadne i sjeverne Europe situacija je bitno bolja, primjerice, u Danskoj je za kupnju stana iste veličine potrebno oko 57 prosječnih plaća, odnosno manje od pet godina rada bez ikakvih troškova.
Dok cijene kvadrata u Hrvatskoj nastavljaju rasti, plaće ne prate taj trend. Prosječna neto plaća u zemlji iznosi nešto iznad 1200 eura, dok je prosječna cijena kvadrata stana u Zagrebu i većim obalnim gradovima prešla 3000 eura. To znači da mladi i obitelji s prosječnim primanjima sve teže mogu doći do vlastitog doma bez pomoći roditelja, nasljedstva ili dugoročnog kredita.
Analitičari upozoravaju da je Hrvatska suočena s ozbiljnim izazovom, stambeno pitanje postaje ključno socijalno i ekonomsko pitanje. Uz visoke cijene, nedostatak novih projekata i rastuće troškove života, sve je više građana koji odustaju od ideje kupnje nekretnine i okreću se dugoročnom najmu.
Stručnjaci smatraju da bi rješenje moglo biti u kombinaciji većih plaća, poreznih olakšica za kupce prve nekretnine te aktivnijeg uključivanja države i lokalnih jedinica u poticanje gradnje dostupnih stanova.
Ako se trenutačni trend nastavi, upozoravaju demografi i ekonomski analitičari, vlastiti dom mogao bi postati luksuz koji si sve manji broj Hrvata može priuštiti, a time i ozbiljna prepreka za ostanak mladih u zemlji.
