Posljednjih desetljeća u Europi se kanalizira snažan trend napuštanja tradicionalnih monoteističkih vjera, osobito među milenijalcima. Mladi često sebe nazivaju “nones” bez formalne religijske pripadnosti, a ipak zadržavaju duhovna uvjerenja i praksu, tražeći autentičniji, osobniji odnos sa svijetom koji ih okružuje.
Politeističke tradicije, od nordijskih do slavenskih i grčkih, nude upravo taj osjećaj povezanosti s prirodom, precima i kolektivnim mitovima, što ih čini privlačnima generaciji koja odbacuje puku institucionalizaciju, a teži “privatnoj” duhovnosti. Neopoganske, odnosno rekonstruirane politeističke religije, oslanjaju se na ideju “živih tradicija” koje su preživjele kao folklor, mitovi ili simboli, unatoč potiskivanju od kasnog antičkog razdoblja preko kršćanske hegemonije, kako piše thearda.com.
Prvi val oživljavanja dogodio se u 19. stoljeću, pod utjecajem europskog romantizma: znanstvenici i folkloristi poput Jacoba Grimma istraživali su narodne običaje, dok su na početku 20. stoljeća Gerald Gardner i drugi pokretali Wiccu i srodne struje u Velikoj Britaniji. Internet je pak devedesetih godina prošlog stoljeća i dvijetisućitih omogućio brzu razmjenu ideja, ritualnih praksi i organizaciju zajednica diljem svijeta. Kao rezultat, u prosincu 1973. u Islandu je registrirana prva moderna politeistička organizacija, Ásatrúarfélagið, a slični pokreti pojavljivali su se u istočnoj i srednjoj Europi, Grčkoj te Sjevernoj Americi.
Zašto milenijalci biraju politeizam? Istraživanja centra Pew Research pokazuju da ta generacija gaji snažnu ekološku svijest, traži inkluzivnost i autentičnost te čežnju za osjećajem zajedništva “nones” i “oni koji su duhovni, ali ne religiozni” često prakticiraju meditaciju, ceremonije na otvorenom i rituale vezane uz prirodne cikluse, što je u skladu s politeističkim fokusom na “duh mjesta” i poštovanje elementarnih sila. Osim toga, tradicionalne crkvene strukture doživljavaju kao nedovoljno fleksibilne, dok rekonstrukcionistički pokreti nude raznolike prakse – od žrtvovanja libacija do svjetlosnih ceremonija – koje pojedincima omogućuju da sami oblikuju svoj duhovni put. Cijeli članak pročitajte na dnevno.hr.





