Hrvatske učionice sve su praznije, a novi podaci Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih otkrivaju zabrinjavajuće demografske promjene. U posljednjih 13 školskih godina Hrvatska je izgubila čak 63.918 učenika osnovnih i srednjih škola, odnosno 12,5 posto.
Najveći pad zabilježen je u Vukovarsko-srijemskoj županiji, koja danas ima 8094 učenika manje nego prije 13 godina. To je pad od čak 34,37 posto.
Slijede Brodsko-posavska županija s 31,41 posto manje učenika te Požeško-slavonska županija s padom od 31,23 posto.
U još pet županija broj učenika smanjen je za više od 20 posto. Među njima su Virovitičko-podravska, Sisačko-moslavačka, Osječko-baranjska, Ličko-senjska i Bjelovarsko-bilogorska županija. Osječko-baranjska pritom bilježi najveći apsolutni gubitak, čak 8870 učenika.
Samo Zagreb i Istra imaju više učenika
Dok se većina Hrvatske suočava s padom broja učenika, dvije sredine bilježe suprotan trend.
U Gradu Zagrebu broj učenika povećao se za 2,16 posto, odnosno za 2095 učenika, dok je u Istarskoj županiji porastao za 1,87 posto, što je 399 učenika više.
Pad je zabilježen i među dječacima i među djevojčicama. U promatranom razdoblju broj dječaka smanjen je za 12,88 posto, a djevojčica za 12,22 posto.
Ipak, posljednjih godina tempo smanjenja nešto je sporiji. Između školskih godina 2014./2015. i 2015./2016. broj učenika pao je za gotovo 12 tisuća, dok je u posljednjoj usporedbi, između 2025./2026. i 2026./2027., smanjen za 537.
Posebno teško stanje u brdsko-planinskim područjima
Zabrinjavajući podaci stižu i iz škola na brdsko-planinskim područjima. Ondje je u 13 godina izgubljeno 5555 učenika, odnosno gotovo petina ukupnog broja.
Broj učenika smanjen je s 28.057 na 22.502, što predstavlja pad od 19,80 posto.
Najveći postotni pad zabilježen je u Brodsko-posavskoj županiji, gdje je broj učenika u tim školama manji za 46,74 posto. Slijede Virovitičko-podravska s padom od 44 posto, Šibensko-kninska s 42,98 posto te Vukovarsko-srijemska županija s 40,95 posto.
Nešto drukčija situacija je na otocima, gdje je broj učenika smanjen za 1,36 posto, odnosno za 143 učenika. I ondje postoje velike regionalne razlike.
Podaci Školskog e-Rudnika još jednom pokazuju koliko su demografske promjene različito pogodile pojedine dijelove Hrvatske. Iza brojki o praznijim učionicama krije se i pitanje budućnosti manjih sredina, održavanja škola i života u mjestima iz kojih se obitelji sve češće iseljavaju.
