Sve češće se može čuti da će umjetna inteligencija u skoroj budućnosti radikalno skratiti radno vrijeme, no povijest i ekonomska logika upućuju na suprotno. Premda tehnološki optimisti poput Billa Gatesa najavljuju da bi u idućem desetljeću ljudi mogli raditi tek dva dana tjedno, iskustvo pokazuje drukčiji obrazac – tehnologija u pravilu mijenja način na koji radimo, ali ne i broj sati provedenih na poslu.
Kako piše Edoardo Campanella, direktor i glavni urednik The Investment Institutea za poslovni.hr, dosadašnji tehnološki valovi uglavnom su pokazali da automatizacija ne briše cijela radna mjesta, već preoblikuje zadatke. Primjer su bankomati koji nisu ukinuli bankare, nego su promijenili njihov posao.
Umjesto kraćeg radnog dana, povećana produktivnost najčešće se pretvara u viši dohodak i veću potrošnju. Rad ne osigurava samo prihod, već i društvenu ulogu i osjećaj svrhe, pa mnogi, čak i kad imaju mogućnost raditi manje, biraju duže radno vrijeme. Uz to, umjetna inteligencija još se uvijek uvodi postupno, osobito među manjim tvrtkama, što smanjuje šanse za brze i dramatične promjene.
Britanski ekonomist John Maynard Keynes još je 1930. predviđao da ćemo danas raditi tek 15 sati tjedno, no stoljeće kasnije radimo znatno više. To pokazuje koliko su predviđanja o radikalnom skraćivanju radnog vremena nepouzdana.
Zaključak je da će AI vjerojatno povećati produktivnost i plaće te možda donijeti nešto više slobodnog vremena, ali scenarij od tri sata rada dnevno ostaje daleko od realnosti.
