U Bisagu, na području Općine Breznica, obilježena je 165. obljetnica smrti grofa Edgara Bourrée de Corberona, francuskog plemića koji je Hrvatsku prihvatio kao svoju domovinu i svojim djelovanjem ostavio značajan trag u hrvatskoj povijesti i diplomaciji.
Komemoracija je održana kod kapele sv. Florijana, uz ostatke nekadašnjeg dvorca Bisag. Počast grofu de Corberonu odali su predstavnici Ministarstva vanjskih i europskih poslova, Varaždinske županije, Općine Breznica, Grada Novog Marofa, Veleposlanstva Republike Francuske u Hrvatskoj, Ministarstva kulture i medija te Veleposlanstva Malteškog reda u Zagrebu.
Grof de Corberon smatra se jednim od preteča moderne hrvatske diplomacije, a posebno se istaknuo zagovaranjem ideje o osnivanju hrvatskog sveučilišta u Zagrebu. Njegov doprinos hrvatskim interesima istaknuo je i ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman.
„Rođen kao Francuz, Hrvatsku je prihvatio kao svoju domovinu te svojim znanjem, ugledom i djelovanjem pridonosio hrvatskim interesima“, poručio je Grlić Radman.
Na njegovu povezanost s Hrvatskom podsjetila je i zamjenica varaždinskog župana Silvija Zagorec, istaknuvši kako o njegovoj privrženosti Hrvatskoj možda najbolje govori njegova posljednja želja – da bude pokopan upravo u Hrvatskoj, u Bisagu.
„Neka ovo obilježavanje bude poticaj da takve ljude i njihove vrijedne ideje ne prepustimo zaboravu“, poručila je Zagorec.
De Corberonova povezanost s Varaždinom posebno je zanimljiva. Svoju Spomenicu, u kojoj je predstavio i projekt osnivanja hrvatskog sveučilišta, predao je na tiskanje varaždinskom tiskaru J. Platzeru, čime je i Varaždin ostao zabilježen u priči o njegovim nastojanjima.
Komemoracija je ujedno podsjetila i na bogatu, ali i burnu povijest dvorca Bisag. Njegovi počeci sežu vjerojatno u 14. stoljeće, dok je u 16. stoljeću oblikovan kao wasserburg – utvrđeni dvorac s četiri kule i obrambenim opkopom. U 18. stoljeću obitelj Drašković preuređuje ga u reprezentativnu plemićku rezidenciju.
Dvorac je, međutim, doživio tragičnu sudbinu. Oštećen je nakon Prvog svjetskog rata, a prema dostupnim podacima, 1943. godine namjerno je zapaljen. Od tada je ostao u ruševinama. Danas su sačuvani njegovi vrijedni ostaci, među kojima su i dijelovi fresaka u kapeli sv. Florijana.
Priča o grofu de Corberonu tako i danas povezuje Francusku, Hrvatsku i Varaždinsku županiju, a njegovo posljednje počivalište u Bisagu ostaje podsjetnik na čovjeka koji je, iako rođen daleko od Hrvatske, ovu zemlju izabrao kao svoju domovinu.
