Jurjevo, ili Đurđevdan, u kršćanskim se zajednicama slavi u čast Svetog Jurja, mučenika koji je stradao tijekom progona kršćana pod Dioklecijanom krajem 3. i početkom 4. stoljeća. Ime Svetog Jurja dolazi iz grčkog jezika i znači “ratar” ili “zemljoradnik”, a povezuje se s tradicijom molitve za zaštitu u teškim vremenima, uključujući ratove i opasnosti, te za sigurnost domaćih životinja i poljoprivrednika. Često je prikazivan u borbi sa zmajem, simbolizirajući borbu protiv opasnosti.
U Turskoj i na Bliskom Istoku, praznik Hıdırellez obilježava susret proroka Hızır i İlyas, što također simbolizira dolazak proljeća i buđenje života. Slične teme prisutne su i u proslavi Kakava, koja se održava 5. i 6. svibnja u sjeverozapadnoj Turskoj, gdje se štuje Baba Fingo, zaštitnik koji donosi oslobođenje od nevolja.
Romska verzija Đurđevdana kombinira ove tradicije. Tijekom Kakave, sudionici puštaju svijeće u rijeku i simbolično se peru, prisjećajući se oslobođenja koje donosi Baba Fingo. U vodi za kupanje na Đurđevdan često se dodaje cvijeće, a ponekad se i zidovi kuća peru vodom kako bi se osigurala sreća i zdravlje. Proslava uključuje svečano odijevanje, ukrašavanje nakitom i cvjetnim vijencima, korištenje biljaka poput vrbe, koprive i drenjaka, kao i uživanje u janjetu, glazbi i plesu. Ove prakse služe kako bi se pozdravilo proljeće, simbolizirajući prevladavanje zimskih tegoba i želju za dugotrajnom srećom i blagostanjem.
