Hrvatski sabor danas, 21. listopada, glasuje o prijedlogu za opoziv predsjednika Vlade Andreja Plenkovića. Inicijativu je pokrenuo SDP, uz podršku dijela oporbenih stranaka, no već podaci o broju potpisa otvaraju pitanje političkog dosega još jednog pokušaja smjene premijera.
Za izglasavanje nepovjerenja potrebno je najmanje 76 zastupničkih glasova. Oporba je prijedlog predala s 54 potpisa, što je 22 manje od potrebnog broja glasova. Iako broj potpisnika ne mora biti jednak broju glasova na samom glasovanju, oporba dosad nije pokazala da ima osiguranu većinu potrebnu za opoziv.
Inicijativa je pokrenuta zbog slučaja nezakonitog odlaganja otpada u Lici, za koji oporba politički odgovornim smatra premijera. Riječ je o ozbiljnom problemu koji zahtijeva odgovore nadležnih institucija, utvrđivanje odgovornosti i sanaciju onečišćenog područja.
No ostaje otvoreno pitanje koliko je zahtjev za smjenu premijera stvarni pokušaj promjene vlasti, a koliko način da oporba ponovno otvori politički sukob bez prethodno osigurane parlamentarne potpore.
Dodatnu pozornost privuklo je ponašanje dijela oporbenih zastupnika tijekom premijerova godišnjeg izvješća 13. listopada. Dok je lijeva oporba napustila sabornicu, zastupnici Mosta okrenuli su leđa premijeru. Time su izrazili politički prosvjed, ali istodobno otvorili prostor kritikama da su simbolične geste dobile prednost pred izravnim suočavanjem s argumentima.
Rasprava o opozivu trajala je više od deset sati i protegnula se duboko u noć. Umjesto približavanja političkih stajališta, obilježile su je međusobne optužbe, oštre replike i brojne opomene.
Predsjednik Hrvatskog sabora Gordan Jandroković upozorio je na slabu političku matematiku oporbe, dok je premijer Plenković odbacio optužbe i ustvrdio da oporba slučaj nezakonitog otpada koristi za političko rušenje Vlade.
Vlada je u svojem službenom očitovanju odbacila navode iz prijedloga za opoziv kao neutemeljene te poručila da nema osnove za izglasavanje nepovjerenja premijeru. Naglasila je da je prioritet rješavanje problema nezakonito odloženog otpada i zaštita građana.
S druge strane, SDP i njegovi oporbeni partneri inzistiraju na političkoj odgovornosti predsjednika Vlade, smatrajući da je slučaj u Lici pokazao ozbiljne nedostatke u funkcioniranju sustava nadzora.
Posebno je zanimljivo što prijedlog nisu potpisali svi oporbeni zastupnici. Među onima koji nisu pristupili inicijativi nalaze se predstavnici DOMiNO-a i Hrvatskih suverenista, što dodatno pokazuje razlike među oporbenim strankama.
Pravo oporbe da traži odgovornost Vlade neupitno je i važan je dio parlamentarne demokracije. Međutim, između podnošenja zahtjeva za opoziv i stvaranja većine koja ga može izglasati postoji velika razlika.
Današnje glasovanje zato neće biti samo izjašnjavanje o povjerenju Andreju Plenkoviću, nego i prilika da se vidi koliku parlamentarnu potporu oporbena inicijativa doista ima.
A upravo će broj glasova, više od političkih poruka i višesatnih rasprava, pokazati stvarni doseg ovog pokušaja opoziva.
