Čak 85,49 posto učenika prvog razreda osnovne škole prošle je školske godine završilo razred s odličnim uspjehom, a gotovo polovica, odnosno 49,33 posto, imala je zaključenu čistu peticu. Ovakvi podaci ponovno su otvorili pitanje koliko su brojčane ocjene uopće primjerene djeci na samom početku školovanja.
Prema podacima Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih, odličan uspjeh imalo je nešto više od 47 posto svih učenika osnovnih i srednjih škola. Kada se gledaju samo osnovnoškolci, taj udio raste na više od 58 posto, dok je gotovo 23 posto osnovaca školsku godinu završilo s prosjekom 5,0.
Posebno se ističu prvašići. Oni tijekom prvog polugodišta još nemaju brojčane ocjene, a ocjenjivanje počinje u drugom polugodištu. Ipak, na kraju prvog razreda čak 85,49 posto učenika dobilo je odličan opći uspjeh.
Profesorica Snježana Dubovicki s Fakulteta za odgojne i obrazovne znanosti u Osijeku smatra da takve brojke zaslužuju ozbiljno pedagoško promišljanje. Ipak, upozorava da ih ne treba automatski tumačiti kao dokaz iznimno visokog znanja djece ili preblagog ocjenjivanja učitelja.
Prema njezinu mišljenju, važnije je pitanje koliko nam ocjena zaista govori o tome što dijete zna, razumije i može primijeniti. Brojka ne može obuhvatiti trud, kreativnost, znatiželju, samostalnost i individualni napredak svakog učenika.
Treba li petice zamijeniti opisnim ocjenama?
Jedno od mogućih rješenja jest veća primjena opisnog vrednovanja, koje bi roditeljima i djeci pružilo konkretniju informaciju o tome što učenik dobro radi, gdje napreduje i u čemu mu je potrebna dodatna pomoć.
Profesorica smatra da bi se u prvom razredu, ali možda i tijekom većeg dijela razredne nastave, trebalo više osloniti na takav pristup. Ipak, samo ukidanje brojčanih ocjena neće riješiti sve probleme ako se istodobno ne promijene način poučavanja, povratne informacije i očekivanja roditelja.
Poseban problem može nastati kada dijete počne vlastitu vrijednost povezivati isključivo sa školskim uspjehom. Ako od prvog razreda nauči da je petica najvažnija potvrda njegove vrijednosti, može razviti strah od pogreške i izbjegavati zahtjevnije zadatke.
A pogreške su, ističe profesorica, važan dio učenja. Djecu bi trebalo pohvaljivati za trud, upornost, kreativnost i napredak, a ne samo za konačni rezultat.
U petom razredu slijedi veliki pad odlikaša
Zanimljiv je i podatak što se događa nakon završetka razredne nastave. Odličan uspjeh na kraju četvrtog razreda 2024./2025. imalo je 69,52 posto učenika. Samo godinu dana kasnije, kada su ti učenici bili peti razred, udio odlikaša pao je na 49,09 posto.
Promjena nastavnika, složeniji sadržaji, drukčiji način ispitivanja i veća očekivanja predstavljaju velik izazov za djecu koja su prethodno godinama navikla na odlične ocjene.
Zato je važno učenike postupno pripremati za samostalnije učenje, razvijati njihove radne navike i naučiti ih da promjena ocjene ne znači da su manje sposobni.
Posebno zabrinjava podatak da je prošle školske godine 166 učenika prvog razreda osnovne škole završilo godinu s nedovoljnim općim uspjehom.
Profesorica upozorava da ponavljanje razreda ne bi smjelo biti automatsko rješenje. Prije takve odluke potrebno je utvrditi zbog čega dijete nije usvojilo potrebna znanja te razmotriti dodatnu nastavu, individualizirani pristup i druge oblike podrške.
Na kraju se ponovno otvara pitanje što zapravo želimo od obrazovnog sustava: što veći broj odličnih učenika ili djecu koja razumiju ono što uče, znaju razmišljati i ne boje se pogriješiti.
Jer cilj škole ne bi trebao biti samo naučiti djecu kako dobiti peticu, nego kako učiti i razvijati vlastite sposobnosti.
