Koliko zapravo ljudi radi u Hrvatskoj? Ovisno o tome koju službenu statistiku pogledate, odgovor se razlikuje za gotovo 36.000 osoba.
Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje u srpnju je evidentirao 1.802.261 osiguranika, dok je Državni zavod za statistiku u istom razdoblju zabilježio 1.766.371 zaposlenih. Razlika iznosi čak 35.890 osoba, odnosno oko dva posto.
Razlog nije pogreška u podacima, već različita metodologija. HZMO zapravo vodi broj osiguranika, što je šira kategorija od klasično zaposlenih osoba.
U njegovu evidenciju, osim zaposlenih kod pravnih i fizičkih osoba, obrtnika, poljoprivrednika i osoba koje obavljaju samostalne djelatnosti, ulaze i neke skupine koje DZS ne smatra zaposlenima u užem smislu. Među njima su članovi uprava, vrhunski sportaši, svećenici, udomitelji, pojedini sezonci te osobe koje obavljaju domaću radinost.
HZMO među osiguranicima vodi i roditelje njegovatelje, njegovatelje hrvatskih ratnih vojnih invalida, osobe na stručnom osposobljavanju te određene diplomate.
U statistici mogu završiti čak i nezaposlene osobe koje same nastavljaju plaćati mirovinske doprinose kako ne bi imale prekid u stažu. To se, primjerice, odnosi na neke osobe koje su prestale raditi, nalaze se na neplaćenom dopustu ili između dva zaposlenja.
Državni zavod za statistiku koristi užu definiciju te se njegova brojka prvenstveno odnosi na osobe koje imaju radno mjesto. Evidencija obuhvaća zaposlene kod pravnih i fizičkih osoba, obrtnike, poljoprivrednike i osobe koje obavljaju samostalne djelatnosti, kao i pripravnike te osobe na bolovanju ili rodiljnom dopustu.
Zato podatak od gotovo 36.000 ljudi razlike ne znači da je jedna od institucija pogrešno prebrojila radnike. Jednostavno se ne broji ista kategorija stanovništva.
Kada se ubuduće govori o rekordnom broju zaposlenih, zato je važno pogledati odnosi li se podatak na stvarno zaposlene prema metodologiji DZS-a ili na širi broj osiguranika evidentiranih u mirovinskom sustavu.
