Hrvatska ponovno uvodi porez na ekstraprofit, odnosno dodatno oporezivanje prekomjernih profitnih marži. Riječ je o jednokratnoj antiinflacijskoj mjeri za 2026. godinu, a novi model neće obuhvatiti sve poduzetnike, nego prvenstveno srednje i velike tvrtke koje najveći dio poslovanja ostvaruju na hrvatskom tržištu.
Prema prijedlogu Vlade, porez bi trebale plaćati srednje i velike tvrtke koje više od 50 posto vrijednosti svojih isporuka roba i usluga tijekom 2026. ostvaruju u Hrvatskoj. Procjena je da bi kriterije moglo zadovoljiti oko 1.800 poduzetnika.
Ključan će biti rast profitne marže. Uspoređivat će se rezultat ostvaren u 2026. godini s prosječnom profitnom maržom poduzetnika iz prethodne tri godine – 2023., 2024. i 2025.
Ako profitna marža u ovoj godini bude više od 15 posto veća od tog trogodišnjeg prosjeka, dio koji se smatra prekomjernim oporezivat će se stopom od 50 posto. Neće se, dakle, dodatno oporezivati cjelokupna dobit tvrtke, nego samo dio koji prema novim pravilima prelazi utvrđeni prag.
Vlada mjeru obrazlaže nastojanjem da se ograniči mogućnost korištenja inflacijskih okolnosti za snažno povećavanje profitnih marži i cijena. Ministar financija Tomislav Ćorić u Saboru je novi porez predstavio kao dio šireg paketa poreznih izmjena usmjerenih, prema Vladinu obrazloženju, prema pravednijem i učinkovitijem poreznom sustavu.
Porezi na takozvanu neočekivanu ili izvanrednu dobit nisu hrvatska posebnost. Brojne europske države posegnule su za sličnim rješenjima nakon energetskog i inflacijskog udara koji je posebno obilježio razdoblje nakon 2022. godine.
Razlika je u tome što su mnoge zemlje takve poreze usmjerile prije svega prema energetskim kompanijama, bankama ili drugim sektorima koji su tijekom krize ostvarivali iznimno visoku dobit. Hrvatski prijedlog širi je jer nije ograničen samo na jednu gospodarsku granu.
U Španjolskoj su posebni nameti zahvatili energetiku i bankarski sektor, dok Slovačka primjenjuje dodatna opterećenja na banke te kompanije povezane s naftom, plinom i ugljenom. Velika Britanija dodatno oporezuje dobit kompanija iz sektora fosilnih goriva, a Rumunjska također ima posebne porezne modele za energetiku i financijske institucije.
Iskustva europskih država pokazuju dvije strane takvih mjera. Države su dodatnim porezima prikupile značajan novac koji je korišten, među ostalim, za subvencioniranje troškova energije i različite oblike pomoći građanima i gospodarstvu. S druge strane, poslovni sektor upozorava da dugotrajni dodatni porezi mogu negativno utjecati na investicije i povećati neizvjesnost za poduzetnike.
U Hrvatskoj će upravo pitanje utjecaja novog poreza na cijene, ulaganja i poslovanje tvrtki biti u središtu rasprave dok zakonski prijedlog prolazi saborsku proceduru. Za poduzetnike je pritom najvažnija poruka da se ne uvodi opći dodatni porez na svu dobit, već poseban porez na dio profitne marže koji prema propisanoj formuli bude ocijenjen prekomjernim.
