Odlazak u mirovinu za buduće generacije Europljana mogao bi stići znatno kasnije nego danas. Sve više država postupno podiže dobnu granicu za umirovljenje, a u pojedinim zemljama ona bi prema sadašnjim pravilima mogla prijeći i 70 godina.
Jedan od najizraženijih primjera je Danska. Ondje je već odlučeno da će zakonska dob za odlazak u mirovinu do 2040. godine porasti na 70 godina. No, ako se nastavi sadašnji model prema kojem se mirovinska dob povezuje s očekivanim životnim vijekom, OECD procjenjuje da bi za mlađe generacije granica jednog dana mogla dosegnuti čak 74 godine.
Važno je pritom naglasiti da 74 godine nisu već donesena zakonska granica, već projekcija koja ovisi o budućim pravilima i kretanju očekivanog životnog vijeka.
Sličan trend vidljiv je i u ostatku Europe. Prema projekcijama, buduća dob za umirovljenje u Estoniji mogla bi dosegnuti 71 godinu, dok se za Italiju, Nizozemsku i Švedsku spominje granica od oko 70 godina. U Finskoj bi se mogla približiti 68., a u Slovačkoj 69. godini.
Brojne države već su krenule s konkretnim reformama. Belgija će dobnu granicu podignuti na 67 godina, Ujedinjeno Kraljevstvo predviđa daljnje povećanje prema 68 godina, a Češka je također odlučila postupno doći do 67 godina.
Razlog je ponajprije demografski. Stanovništvo Europe sve je starije i ljudi prosječno žive dulje, dok se istodobno smanjuje udio radno aktivnog stanovništva koje svojim doprinosima financira mirovinski sustav. Države zato traže način kako održati sustav financijski stabilnim.
A što čeka građane Hrvatske?
Za sada nema odluke kojom bi se redovita dob za odlazak u starosnu mirovinu u Hrvatskoj povećala iznad 65 godina.
Muškarci pravo na redovitu starosnu mirovinu ostvaruju sa 65 godina života i najmanje 15 godina mirovinskog staža. Za žene još traje prijelazno razdoblje pa u 2026. godini u starosnu mirovinu mogu sa 64 godine života i najmanje 15 godina staža.
Ta se granica svake godine povećava za tri mjeseca. Tako će 2027. godine iznositi 64 godine i tri mjeseca, godinu kasnije 64 godine i šest mjeseci, a 2029. godine 64 godine i devet mjeseci.
Od 1. siječnja 2030. uvjeti će se izjednačiti pa će redovita dob za odlazak u starosnu mirovinu i za muškarce i za žene biti 65 godina.
Posebna pravila postoje za dugogodišnje osiguranike. Oni koji imaju 60 godina života i 41 godinu staža osiguranja u efektivnom trajanju mogu ostvariti pravo na starosnu mirovinu za dugogodišnjeg osiguranika.
Iako Hrvatska zasad ne ide putem država koje su već odlučile radni vijek produljivati prema 67., 68. ili 70. godini života, pitanje buduće dobi za odlazak u mirovinu teško će se moći odvojiti od demografskih trendova.
Za današnje mlađe radnike to znači da bi se pravila tijekom njihova radnog vijeka još mogla mijenjati. Dok je odlazak u mirovinu oko 65. godine danas uobičajen u velikom dijelu Europe, buduće generacije u nekim bi državama mogle raditi znatno dulje.
