Prirodni klimatski fenomen El Niño, u kombinaciji s posljedicama klimatskih promjena uzrokovanih ljudskim djelovanjem, mogao bi transformirati globalne vremenske prilike u dosad neviđenim razmjerima. Prema najnovijim upozorenjima britanskog Met Officea, ovaj snažan val topline vrlo će vjerojatno učiniti 2027. godinu najtoplijom otkako postoje službena mjerenja. Znanstvenici i klimatolozi ističu da se već uočavaju jasni i zabrinjavajući signali diljem planeta, od smanjene aktivnosti uragana na Atlantiku do ispodprosječnih monsunskih kiša u Indiji.
El Niño je prirodni vremenski obrazac koji se javlja svakih dvije do sedam godina, kada uslijed slabljenja ili skretanja pasatnih vjetrova topla morska voda iz zapadnog Tihog oceana kreće prema istoku. Toplina se potom oslobađa u atmosferu, što podiže globalne temperature i dramatično mijenja raspored oborina. Dok se ovaj fenomen službeno proglašava kada površinska temperatura mora poraste za najmanje 0,5 °C iznad prosjeka, trenutni podaci prikazuju ekstremna odstupanja.
Mjerenja već bilježe površinske temperature više od 2 °C iznad normale, uz prognoze da bi odstupanja do vrhunca fenomena mogla premašiti 3 °C ili čak 4 °C. Posebno zabrinjavaju podaci iz dubljih slojeva oceana, gdje su na dubini od 100 metara zabilježena odstupanja i do 8 °C iznad prosjeka. Taj golemi rezervoar toplinske energije dodatno napaja fenomen, zbog čega znanstvenici ističu da bi ovo mogao biti najsnažniji El Niño od 19. stoljeća, a potencijalno i u posljednjih pola milenija.
Profesor Adam Scaife iz Met Officea naglašava kako je riječ o događaju bez presedana te da u prognozama nikada nije zabilježen ovako snažan signal. Njegove tvrdnje potvrđuje i dr. Zeke Hausfather iz istraživačke organizacije Berkeley Earth, ističući da dugotrajni razvoj događaja sve više ukazuje na obaranje povijesnih rekorda. Iako El Niño nije bio glavni uzrok toplinskih valova tijekom proteklog ljeta, njegov se stvarni i najjači utjecaj na vremenske prilike očekuje u nadolazećem razdoblju.
Posljedice će se osjetiti širom svijeta kroz izražene vremenske ekstreme. U Europi i Ujedinjenom Kraljevstvu očekuje se povećana vjerojatnost kišnog i olujnog vremena tijekom jeseni i rane zime, uz mogućnost iznenadnih hladnih valova u kasnijem dijelu zime. S druge strane, područja Pacifičkog prstena suočavaju se s povećanim rizikom od katastrofalnih poplava u Peruu, Ekvadoru i na jugu SAD-a, dok Australiji prijete ekstremne suše i šumski požari.
Najveći globalni temperaturni šok bit će odgođen, ali neminovan. Kako objašnjava dr. Nick Dunstone iz Met Officea, oslobađanje topline iz oceana najjače podiže globalne temperature u kalendarskoj godini koja slijedi nakon zimskog vrhunca fenomena. Zbog toga je vrlo vjerojatno da će 2027. godina na tronu najtoplijih godina zamijeniti dosadašnju 2024. Pored temperaturnih rekorda, Organizacija UN-a za hranu i poljoprivredu upozorava da bi teški poremećaji u oborinama mogli izložiti desetke milijuna ljudi u ranjivim zemljama akutnoj nesigurnosti opskrbe hranom.
