Sve veći broj hrvatskih umirovljenika suočava se s neočekivanim smanjenjem svojih primanja, ne zbog smanjenja mirovina, već zbog ulaska u sustav oporezivanja. Naime, iako mirovine postupno rastu, neoporezivi prag ostaje gotovo nepromijenjen, što mnoge građane treće životne dobi gura u tzv. porezne škare.
Ključ problema leži u osobnom odbitku koji iznosi oko 600 eura. Kako mirovine rastu, sve više umirovljenika prelazi taj prag i počinje plaćati porez, iako im realna kupovna moć ne raste značajno. Dodatno opterećenje dolazi i kroz razne jednokratne dodatke, koji mnogima na papiru povećavaju primanja, dovoljno da uđu u oporezivi razred.
Prema procjenama, na tisuće umirovljenika tek će se naći u ovoj situaciji u nadolazećem razdoblju. Oni koji su donedavno bili izvan poreznog sustava sada će morati izdvajati dio svojih primanja državi, dok oni s višim mirovinama već sada osjećaju znatnije porezno opterećenje.
Iako Vlada najavljuje potpuno ukidanje poreza na mirovine od 1. siječnja 2027. godine, do tada će broj oporezivanih umirovljenika nastaviti rasti. Time se otvara pitanje pravednosti sustava u kojem povećanje mirovine ne znači nužno i veći raspoloživi prihod.
Za mnoge umirovljenike, rast mirovina tako donosi gorak okus jer svaki dodatni euro može značiti i ulazak u porezni sustav.
