Oko 600 tisuća hrvatskih kućanstava od jeseni će se suočiti s novim udarom na kućne budžete. Zbog rasta cijena plina na tržištu, računi za grijanje ponovno rastu, a stručnjaci otkrivaju koliki se točno iznosi očekuju na uplatnicama i kako racionalnom potrošnjom ublažiti ovaj trošak. Hrvatska kućanstva koja se oslanjaju na plinski sustav grijanja od nadolazeće će jeseni plaćati skuplje račune, što će izravno utjecati na njihove mjesečne i godišnje izdatke.
Za koliko točno rastu računi?
Stručnjak Dalibor Pudić pojasnio je kako se radi o povećanju od otprilike 4 eura po megavatsatu, na što se nadovezuje i pripadajući porez na dodanu vrijednost, koji je u Hrvatskoj trenutačno na niskoj razini za energetre. Za prosječno hrvatsko kućanstvo to znači da će, uz uobičajenu potrošnju od oko 10 megavatsati godišnje, ukupni račun na godišnjoj razini skočiti za 40-ak eura. Ovisno o individualnoj potrošnji, veličini stambenog prostora i energetskoj učinkovitosti nekretnine, konačni iznosi na računima će naravno varirati, no poskupljenje će u nekom obliku osjetiti svi korisnici.
Državne subvencije i proračunski pritisak
Kako bi se ovo poskupljenje u potpunosti amortiziralo i neutraliziralo za građane, Vlada bi u državnom proračunu morala osigurati dodatnih 15 milijuna eura za subvencije. Međutim, proračunski su uvjeti sve zaoštreniji, a najnoviji ekonomski pokazatelji za lipanj pokazuju da Hrvatska, uz Litvu i Bugarsku, bilježi jednu od najviših stopa inflacije u Europskoj uniji, s godišnjom stopom od 4,5 posto.
Zbog skromnijeg priljeva prihoda, Vlada je već uputila jasne poruke državnim tvrtkama o ograničavanju rashoda i privremenom zamrzavanju rasta plaća, što otvara ozbiljno pitanje u kojoj će mjeri država uopće moći dodatno uskakati s financijskim paketima pomoći za energente.
Kako uštedjeti? Stručnjaci savjetuju spuštanje termostata
Ipak, struka naglašava da građani ne moraju biti isključivo pasivni promatrači rasta cijena, već da se racionalnijim upravljanjem energijom u kućanstvu ovo povećanje može prebroditi i bez većih financijskih trauma.
Pudić podsjeća kako bi se spuštanjem temperature u prostorijama za samo jedan do dva stupnja Celzija ostvarila ušteda od jedan do dva posto na ukupnoj energiji, pa svjesno upravljanje termostatom u zimskim mjesecima ostaje najučinkovitiji alat za kontrolu kućnih troškova.
