Nesvakidašnja odluka u Dugom Selu izazvala je lavinu komentara i nevjericu među građanima. Dok službena objašnjenja ističu nepristranost stručnog povjerenstva, javnost se pita je li u pitanju vrhunac lokalnog političkog narcizma i potpunog gubitka osjećaja za dobar ukus.
U moru svakodnevnih političkih vijesti, iz Dugog Sela stiže priča koja zvuči kao scenarij za humorističnu seriju, no riječ je o stvarnom događaju koji je u kratkom roku postao apsolutni hit na društvenim mrežama. Gradonačelnik Dugog Sela našao se u fokusu javnosti nakon što je u sklopu lokalnog izbora za najljepše uređenu okućnicu priznanje pripalo upravo – njemu samome.
Tradicionalni izbori za najljepše okućnice, balkone i vrtove u organizaciji lokalnih turističkih zajednica ili samih gradskih uprava obično služe kao poticaj građanima da doprinesu estetskom izgledu svoga kraja. Nagrade su uglavnom simbolične, no donose ponos i priznanje unutar lokalne zajednice. Ipak, ovogodišnji izbor u Dugom Selu poprimio je sasvim drugačiju dimenziju kada je objavljeno ime pobjednika u glavnoj kategoriji.
Povjerenstvo “bez pritisaka”
Kako to obično biva u sličnim situacijama, službena opravdanja i objašnjenja fokusiraju se na rad “neovisnog stručnog povjerenstva”. Prema dostupnim informacijama, članovi žirija su obilazili prijavljene lokacije bez navodnog znanja o tome tko su vlasnici pojedinih posjeda.
Tvrdilo se da je ocjenjivanje bilo strogo objektivno, temeljeno na hortikulturnim kriterijima, izboru biljnih vrsta i općem dojmu uređenosti.
Rezultat tog “slijepog” ili pak iznimno objektivnog ocjenjivanja bio je takav da je upravo imanje prvog čovjeka grada proglašeno najreprezentativnijim. I dok nitko ne spori da gradonačelnik možda doista posvećuje slobodno vrijeme uređivanju svog dvorišta, sama činjenica da se osoba na čelu institucije koja posredno ili neposredno stoji iza cijelog projekta uopće natječe (i pobjeđuje), otvorila je prostor za opravdanu kritiku.
Povjerenstvo je ocjenjivalo isključivo estetiku, a ne političku funkciju vlasnika. Ako netko ima najljepše cvijeće, zar bi trebao biti diskvalificiran samo zato što je gradonačelnik?” – glasi česta linija obrane u sličnim lokalnim apsurdima.
Reakcije građana: Od smijeha do gnjeva
Reakcije javnosti i oporbe bile su trenutne. Društvene mreže preplavljene su satiričnim komentarima, memovima i oštrim kritikama na račun transparentnosti i dobrog ukusa. Mnogi građani ističu kako je u najmanju ruku neukusno uopće se prijaviti na natječaj koji organizira grad kojem si na čelu, a kamoli primiti nagradu.
”Ovo je definicija hrvatske lokalne samouprave u jednoj slici”, navodi se u jednom od popularnijih komentara na društvenim mrežama. Oporbeni političari iskoristili su ovu priliku da ukažu na širi problem političke kulture, nedostatka samokritike i potpune odvojenosti lokalnih moćnika od percepcije javnosti.
Iako ovaj slučaj ne predstavlja tešku zakonsku povredu niti pronevjeru milijunskih iznosa, on savršeno ilustrira fenomen gubitka kompasa za javni prostor. U uređenim demokratskim društvima, dužnosnici se izuzimaju iz bilo kakvih natječaja, čak i onih najosnovnijih i simboličnih, kako bi se izbjegao i najmanji privid sukoba interesa, pristranosti ili nepotizma.
Dugo Selo će tako, umjesto po gospodarskom rastu ili infrastrukturnim projektima, u medijskom prostoru ostati zapamćeno po gradonačelniku koji je samom sebi (ili preko svog povjerenstva) službeno potvrdio da ima – najljepše dvorište u gradu.
Građanima preostaje samo da se nadaju kako će iduće godine lokalne vlasti imati malo više osjećaja za političku realnost, ili da će gradonačelnik svoje hortikulturne vještine zadržati izvan službenih konkurencija.
