Hrvatska se posljednjih godina suočava s nastavkom nepovoljnih demografskih kretanja, a najnovije procjene pokazuju kako je broj djece do 14 godina u razdoblju od četiri godine smanjen za više od 23 tisuće. Riječ je o nastavku dugotrajnog trenda pada nataliteta i ubrzanog starenja stanovništva koji sve snažnije mijenja dobnu strukturu zemlje.
U usporedbi s razdobljem nakon popisa stanovništva 2021. godine, udio najmlađih u ukupnoj populaciji dodatno je smanjen. Djeca danas čine manje od 14 posto stanovništva, dok istodobno raste udio starijih osoba. Građani stariji od 65 godina sada čine gotovo četvrtinu ukupne populacije, što jasno potvrđuje kako Hrvatska ulazi u fazu izrazito nepovoljne dobne ravnoteže.
Prema procjenama, u zemlji trenutačno živi oko 529 tisuća djece mlađe od 15 godina, dok je broj osoba starijih od 65 godina znatno veći i prelazi 900 tisuća. Takav omjer upućuje na dugoročne izazove za društvo i gospodarstvo, osobito u kontekstu održivosti mirovinskog i zdravstvenog sustava te buduće radne snage.
Uzroci ovakvih kretanja su višestruki. Osim kontinuirano niskog nataliteta, značajnu ulogu ima i iseljavanje mlađih generacija te opće produljenje životnog vijeka stanovništva. Iako su u pojedinim razdobljima zabilježena blaga povećanja broja novorođenih, ona zasad nisu dovoljna da preokrenu negativan trend.
Demografske promjene već sada imaju vidljive posljedice na obrazovni sustav, lokalne zajednice i tržište rada, a bez sustavnih i dugoročnih mjera taj bi se trend mogao dodatno produbiti. Potrebna je jasna i učinkovita demografska strategija koja bi poticala ostanak mladih obitelji u Hrvatskoj te stvarala stabilnije uvjete za podizanje djece.
