Veliki natpisi s obećanjima o popustima do 70 posto ovih su dana preplavili izloge trgovina i naslovnice internetskih trgovina, no dio kupaca tvrdi kako stvarne uštede često ne prate zvučne poruke s plakata. Iako su sezonske rasprodaje godinama sinonim za povoljniju kupnju, sve više građana izražava sumnju u transparentnost takvih akcija.
Prema dostupnim podacima o navikama potrošača, velika većina građana redovito prati sniženja i planira kupnju upravo u tim razdobljima. Ipak, mnogi ističu da su se nerijetko susreli s razočaranjem kada su usporedili ranije cijene s onima istaknutima kao „akcijskima“. Posebno ih smeta praksa u kojoj se najveći oglašeni popusti odnose na ograničen broj artikala, dok su ostali proizvodi sniženi tek simbolično.
Dodatne nedoumice izaziva i činjenica da kupci nemaju uvijek uvid u dugoročnije kretanje cijena, pa im je teško procijeniti je li određeni proizvod doista povoljniji nego ranije. Iako propisi obvezuju trgovce da prikažu najnižu cijenu u razdoblju prije sniženja, dio potrošača smatra da se unutar zakonskih okvira i dalje može stvoriti dojam veće uštede nego što ona realno jest.
Posebna se pozornost posljednjih godina usmjerava na internetske trgovine, gdje agresivne marketinške poruke i odbrojavanja vremena dodatno potiču osjećaj hitnosti. Takve taktike često navode kupce na brze odluke, bez detaljne provjere isplativosti ponude. Stručnjaci upozoravaju da je u takvim situacijama važno zadržati oprez i usporediti cijene na više mjesta prije kupnje.
Unatoč svemu, rasprodaje i dalje ostaju važan dio maloprodajnog tržišta te prilika za stvarnu uštedu. No iskustva brojnih građana pokazuju da su informiranost i pažljivo planiranje kupnje ključni kako bi se izbjeglo razočaranje i kako bi popust doista značio uštedu.





