Mobitel zazvoni, na zaslonu se pojavi broj koji ne poznajete, a s druge strane nakon javljanja – tišina. Mnogi će odmah prekinuti poziv ili pokušati ponovno nazvati, no upravo bi to u pojedinim slučajevima moglo biti ono na što prevaranti računaju.
Telefonske prijevare posljednjih su godina postale sve sofisticiranije, a kriminalci pritom koriste automatizirane sustave koji u kratkom vremenu mogu pozivati velik broj telefonskih brojeva. Cilj ponekad nije odmah izvući novac, već jednostavno provjeriti je li određeni broj aktivan i javlja li se netko na njega.
Poseban oprez preporučuje se kod uzvraćanja poziva nepoznatom broju. Takav poziv u nekim slučajevima može završiti na brojevima s visokim tarifama, ali i biti uvod u pokušaj krađe osobnih ili financijskih podataka.
Dodatni problem donio je razvoj umjetne inteligencije. Kriminalci danas mogu pokušati iskoristiti snimke nečijeg glasa kako bi stvorili uvjerljiv lažni poziv. Žrtva tada može čuti glas koji nalikuje glasu člana obitelji ili prijatelja, uz priču o prometnoj nesreći, izgubljenom novčaniku ili nekoj drugoj hitnoj situaciji u kojoj se traži novac.
Prevaranti koriste i takozvani „spoofing“, odnosno tehnologiju kojom se na ekranu može prikazati broj koji nije stvarni broj pozivatelja. Zbog toga poziv na prvi pogled može izgledati kao da dolazi iz banke, policije ili neke druge poznate institucije.
Ako se javite, a s druge strane vlada tišina ili je razgovor sumnjiv, najsigurnije je prekinuti poziv. Ne treba izgovarati niti davati osobne, bankovne ili druge osjetljive podatke, a nepoznate brojeve nije preporučljivo automatski nazivati natrag.
Dodatna zaštita može biti uključivanje opcije za prepoznavanje i blokiranje neželjenih poziva na mobitelu. U obitelji je korisno dogovoriti i posebnu riječ ili pitanje poznato samo ukućanima. Ako jednog dana stigne dramatičan poziv navodnog člana obitelji koji hitno traži novac, upravo takav dogovor može pomoći u provjeri razgovarate li doista s osobom za koju se pozivatelj predstavlja.
