U Europi bilježimo veliki porast slučajeva hripavca, s naglim povećanjem i u Danskoj, Belgiji, Španjolskoj te Velikoj Britaniji. Prema riječima Paula Huntera, liječnika i profesora na Sveučilištu East Anglia, infekcije su ove godine dramatično porasle, što bi moglo nadmašiti sve dosadašnje godišnje brojke u posljednjih 30 godina. U Češkoj, Europski centar za prevenciju i kontrolu bolesti (ECDC) bilježi najveći broj slučajeva u posljednjih 60 godina. U Velikoj Britaniji, prošle godine je zabilježeno 853 slučaja, dok ih je samo u veljači ove godine evidentirano 913.
Hripavac, uzrokovan bakterijom Bordetella pertussis, postao je europsko žarište, posebno u Hrvatskoj, koja je u posljednjih 15 mjeseci prijavila 6381 slučaj. Simptomi se obično pojavljuju 7 do 10 dana nakon infekcije i obuhvaćaju dva stadija. Prvi je blagi infekt s temperaturom do 38 stupnjeva, blagim kašljem i curenjem nosa, dok drugi stadij uključuje pojačani kašalj, praćen piskavim udisajem ili “hripom” te izbacivanjem guste sluzi i povraćanjem.
Hripavac se širi kapljicama koje nastaju kašljanjem i kihanjem zaražene osobe, a osoba može zaraziti i do 15 drugih. Čak i tijekom inkubacijskog razdoblja do 10 dana, osoba može prenositi infekciju. Izolacija oboljelih je ključna mjera zaštite od širenja bolesti.
U Hrvatskoj je trenutno više od 1400 oboljelih, najviše u školskoj dobi od 10 do 19 godina, uključujući i 45 beba mlađih od godinu dana, uglavnom necijepljenih. U Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo upozoravaju na uzlaznu fazu epidemije te se očekuje porast broja oboljelih.
