Iako je već u nedjelju bilo potpuno jasno da goveda iz Maovica Gornjih nisu ugibala zbog zarazne bolesti, zbog čega je bila isključena ta opcija, najnoviji rezultati uzoraka s Veterinarskog instituta pokazali su drukčije. Oni su potvrdili da se ipak radi o bolesti zvanoj bedrenica, koja je vrlo opasna i kod životinja i kod ljudi. Na službenim stranicama Ministarstva poljoprivrede navodi se da je bedrenica, poznata i kao antraks, bolest koju izaziva bakterija Bacillus anthracis. Ova bakterija stvara spore koje mogu kontaminirati hranu životinja, poput trave ili sijena, i na taj način uzrokovati zarazu.
Iako se najčešće javlja kod životinja, i ljudi mogu oboljeti. Uspješno cijepljenje životinja, zajedno s uklanjanjem bolesnih i zaraženih životinja, značajno je smanjilo broj slučajeva ove bolesti, no spore antraksa i dalje mogu ostati prisutne u tlu širom svijeta. Životinje koje obole od bedrenice najčešće iznenada ugibaju bez upozoravajućih znakova bolesti, iako kod nekih simptomi mogu uključivati teturanje, drhtavicu, probleme s probavom te otežano disanje.
Liječenje zaraženih životinja gotovo nikada nije moguće, pa se bolesti pristupa putem mjera kontrole i preventivnih radnji. To uključuje pravilno zbrinjavanje leševa, zabranu kretanja životinja s inficiranih područja, te cijepljenje životinja koje su u opasnosti. Osim toga, izuzetno je važno provoditi biosigurnosne mjere, redovito čistiti i dezinficirati okoliš, kao i kontrolirati prisutnost glodavaca koji mogu biti nositelji spora. Prijenos bolesti između životinja nije dokazan, a najčešće se širi putem kontaminiranog okoliša.
Kod ljudi, antraks se najčešće može dobiti kroz kontakt s kožom, udisanjem spora ili konzumacijom zaržene hrane. Razlikujemo tri oblika bolesti: kožni, plućni i crijevni. Kožni oblik je najčešći i nastaje kada dođe do kontakta s zaraženim tkivima ili proizvodima od životinja. Obilježava se pojavom tamne, bezbolne rane, poznate kao crno prište, koja se najčešće pojavljuje na dijelovima tijela koji su bili izloženi zaraženoj koži ili odjeći. Ovaj oblik obično prolazi s blagim simptomima, ali je ipak potrebno liječenje.
Plućni, ili inhalacijski oblik, je znatno opasniji i rjeđi. Nastaje udisanjem tisuća spora, a bolest se na početku može zamijeniti gripom. Međutim, kod težeg napredovanja, može doći do ozbiljnih respiratornih problema i šoka, s visokim stopom smrtnosti. Radnici u industriji prerade vune, na primjer, piše tportal.hr, u prošlosti su često obolijevali od ovog oblika bolesti. Treći oblik je crijevni antraks, koji se javlja nakon konzumacije zaraženog mesa i obilježen je visokim temperaturom, povraćanjem, jakim bolovima u trbuhu i krvavim proljevom. Bez pravovremenog liječenja, smrtnost je vrlo visoka.
