Hrvatska je za razdoblje od 2023. do 2027. godine planirala ukupno 342,7 milijuna eura proizvodno vezanih potpora i sektorskih intervencija u poljoprivredi. Najveći dio novca namijenjen je proizvođačima mlijeka i govedine, pokazuje najnovije izvješće Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD) za 2026. godinu.
Od ukupnog iznosa, 281,1 milijun eura predviđen je za potpore poljoprivrednim proizvodima, dok je 61,6 milijuna eura namijenjeno pojedinim poljoprivrednim sektorima.
Najveći udio proizvodno vezanih potpora, čak 37 posto, planiran je za proizvođače mlijeka. Slijede proizvođači goveđeg mesa s 29,1 posto, dok je za uzgajivače proteinskih usjeva predviđeno 13,3 posto sredstava.
Za proizvođače šećerne repe namijenjeno je 8,3 posto, za ovce i koze šest posto, za voće i povrće 3,8 posto, a za proizvodnju sjemena 2,4 posto.
Kada je riječ o sektorskim intervencijama, najveći dio sredstava usmjeren je u vinarstvo, kojemu pripada 67,3 posto planiranog iznosa. Pčelarstvu je namijenjeno 31 posto, a sektoru voća i povrća 1,7 posto.
Važno je naglasiti da je riječ o planiranim sredstvima za cijelo programsko razdoblje, a ne o iznosima koji su već isplaćeni korisnicima. U financiranje su uključena sredstva europskih fondova te nacionalno sufinanciranje u sektoru pčelarstva.
Izvješće navodi i da je u listopadu 2025. odobrena treća izmjena hrvatskog Strateškog plana Zajedničke poljoprivredne politike. Njome su pojednostavnjeni uvjeti za ostvarivanje potpora, a dio manjih mjera prebačen je na nacionalno financiranje kako bi se smanjilo administrativno opterećenje i ubrzala provedba.
Tijekom promatranog razdoblja objavljeno je jedanaest poziva za projektne i investicijske potpore, a zbog velikog interesa poljoprivrednika za pojedine ekološke programe dio sredstava morao je biti preraspodijeljen.
Značajno je i ulaganje od 81,8 milijuna eura iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti u izgradnju pet logističko-distributivnih centara za voće i povrće. Cilj je poboljšati plasman domaćih proizvoda na tržište i smanjiti gubitke nakon berbe. Dva centra počela su s radom do veljače 2026., dok je dovršetak preostalih bio planiran tijekom godine.
OECD u izvješću upozorava i na jedan od dugoročnih problema europske poljoprivrede, starenje poljoprivrednog stanovništva. Europska komisija zato želi do 2040. godine udvostručiti udio mladih poljoprivrednika, a za novo programsko razdoblje od 2028. do 2034. državama članicama preporučuje da najmanje šest posto poljoprivrednih sredstava izdvoje za generacijsku obnovu.
