U organizaciji Ogranka Matice hrvatske u Čakovcu, ovog je utorka u galerijskom prostoru Centra za kulturu Čakovec održan okrugli stol posvećen životu i djelu Ljube Kuntarića, u povodu stote obljetnice njegova rođenja.
Program je otvorila izvedbom Kuntarićeve verzije “Ave Marie“ Vivien Galletta, uz pratnju i aranžman Aleksandra Valenčića na klaviru. Riječ je o skladbi koja je nedavno premijerno izvedena u Rijeci, a koju je maestro još 2010. godine povjerio upravo sopranistici Vivien Galletti. Nakon godina čekanja u ladici, napokon je doživjela svoju prvu izvedbu.
Pozdravne riječi nazočnima je uputio predsjednika Ogranka Matice hrvatske u Čakovcu Zoran Turk, dok je moderator programa Dejan Buvač, u uvodnom dijelu istaknuo Kuntarićevu glazbenu širinu – od zabavnih hitova, preko sakralnih i filmskih skladbi, pa sve do zborskih skladbi, opera i rock opere comica poput „Karoline Riječke“ ili mjuzikla “Tata, udajem se za crnca“.
O svojim susretima, sjećanjima, ali i velikom glazbenom opusu i neprocjenjivoj ostavštini Ljube Kuntarića, kroz zanimljivih, gotovo sat i pol vremena govorili su predsjednik Ogranka Matice hrvatske u Rijeci Goran Crnković, počasna predsjednica Hrvatske glazbene unije Primorsko goranske županije Jadranka Čubrić, poznati glazbenik i skladatelj Hrvoje Hegedušić, predsjednik Zrinske garde Čakovec Đuro Bel, pročelnik Upravnog odjela za društvene djelatnosti Grada Čakovca David Vugrinec i voditeljica kulturno-povijesnih zbirki u Muzeju Međimurja Tajana Vidović.
Tako se moglo čuti kako je već u šezdesetim godinama prošlog stoljeća Ljubo Kuntarić bio glazbena legenda Sjevernog Primorja, ali i na nacionalnoj razini. Njegov megahit “U nedilju Ane” slušalo je i pjevalo staro i mlado, a pripjev “Kad si kupim mali motorin” znala su čak i djeca. Tu svakako spadaju i “Autobus Calypso”, “Ti ni ne slutiš”, “Ako nećeš da te ljubim”, “Nina”, “Opatijo divna”, “Bez jedra i vjetra” i mnogih drugih, a “Ta tvoja ruka mala” osvojila je dvadeset različitih nagrada, pjevali su je mnogi pjevači, od Ive Robića do Arsena Dedića. Neumorni Ljubo Kuntarić bio je i osnivač Udruženja zabavne glazbe zajedno s Miljenkom Prohaskom, ali i inicijator više festivala te jedan od pokretača festivala Melodije Istre i Kvarnera.
U bazi autora ZAMP-a nalaze se čak 1132 njegova djela, no glazbeni kritičari navode da je skladao preko 2000 zabavnih melodija, 160 skladbi za djecu, više od 200 zborskih skladbi, 180 klapskih skladbi, 48 komornih tamburaških, 26 mandolinskih. Posebno valja istaknuti Kuntarićeve veće forme glazbeno-scenskih djela, u što spadaju mjuzikli, operete, dječje opere i predstave, lutkarski igrokazi i slično. Bilo je tu zanimljivih i nikad dosad ispričanih priča, anegdota i doživljaja koje su panelisti imali kroz svoje susrete s Ljubom Kuntarićem.
Osim što je bio vrhunski glazbenik i skladatelj, Ljubo Kuntarić bio je i vrhunski inženjer vodogradnje. Diplomirao je na Građevinskom fakultetu i kao hidroinženjer između 1951. i 1981. sudjelovao u izgradnji brojnih objekata, posebice velikih turističkih kompleksa na jadranskoj obali. Zaslužan je za izgradnju mnogih hotela i bazena na Jadranu i za ubrzani razvoj turizma u Sjevernom Primorju i Istri od kraja pedesetih godina prošlog stoljeća.
Od brojnih anegdota iz Kuntarićeva bogatog života jedna od najzanimljivijih je sigurno ona vezana uz njegovu povijesnu festivalsku pobjedu – na prvom Zagrebačkom festivalu 1953. godine i to sa skladbom “Ta tvoja ruka mala” na tekst Blanke Chudobe i u izvedbi Ive Robića. Naime, Kuntarić je za pobjedu saznao mjesec dana kasnije, kada se vratio iz vojne službe na talijansko-jugoslavenskoj granici na koju je bio mobiliziran u povodu eskalacije tzv. Tršćanske krize.
Ljubo Kuntarić osvojio je gotovo 50 festivalskih nagrada za svoje skladbe. Dobitnik je Nagrade za životno djelo grada Opatije, Zlatnog odličja Pro ecclesia et pontifice pape Ivana Pavla II. za doprinos sakralnoj glazbi (2003.), Nagrade Zrinski Međimurske županije za najviše zasluge u kulturi (2004.), Nagrade Porin za životno djelo (2009.), a odlikovan je i Redom Danice hrvatske s likom Marka Marulića. Bio je počasni građanin Međimurske županije te gradova Čakovca, Požege, Omiša i Imotskog, počasni član franjevačkog bratstva provincije Sv. Ćirila i Metoda te počasni član Družbe Braće Hrvatskog Zmaja.
