Svake sekunde netko u svijetu treba krv. Bilo da je riječ o prometnim nesrećama, hitnim operacijama, komplikacijama pri porodu ili borbi s teškim bolestima, krv ostaje jedini lijek koji se ne može umjetno proizvesti. Njezin jedini izvor je čovjek – darivatelj.
Zato svake godine 14. lipnja obilježavamo Svjetski dan darivatelja krvi, dan kada cijeli planet skida kapu onima koji nesebično pružaju ruku kako bi spasili nečiji život.
Ovaj datum nije odabran slučajno. Na današnji je dan 1868. godine rođen dr. Karl Landsteiner, austrijski biolog i imunolog. Upravo je on zaslužan za otkriće krvnih grupa (A, B i 0), revoluciju koja je transfuziju krvi učinila sigurnom i tako spasila stotine milijuna života kroz povijest. Za svoje je otkriće dobio i Nobelovu nagradu, a Svjetski dan darivatelja krvi slavi se od 2004. godine kao trajno sjećanje na njegovo nasljeđe.
U svijetu prepunom materijalnih stvari, najvrjedniji dar koji možemo dati potpuno je besplatan. Jedna doza darovane krvi (oko 450 ml) može spasiti čak tri ljudska života.
Darivatelji krvi su posebna vrsta ljudi. Oni ne traže medijsku pažnju, ordenje ni financijsku naknadu. Njihova nagrada je tihi osjećaj ponosa i spoznaja da negdje hoda osoba koja slavi novi rođendan upravo zahvaljujući njihovoj plemenitosti.
Iako Hrvatska ima i svoj nacionalni Dan dobrovoljnih darivatelja krvi (25. listopada), 14. lipnja je idealna prilika da se pridružimo globalnoj obitelji humanosti i podsjetimo na važnost osiguravanja dovoljnih zaliha krvi, posebno u ljetnim mjesecima kada su potrebe zbog turističke sezone često povećane.
