U radikalnom odmaku od višestoljetne tradicije, švicarske su vlasti donijele odluku prema kojoj vjerski službenici, uključujući svećenike i redovničku braću, više nisu izuzeti od obveznog služenja vojnoga roka. Država procjenjuje da njihova aktivnost više nije „ključna za održavanje društvenog života”, što je izazvalo val nezadovoljstva i zabrinutost unutar kršćanskih zajednica.
Prekid tradicije duge generacijama
Švicarski model vojne obveze općepoznat je po svojoj strogoj strukturi: svi muškarci koji se proglase zdravstveno i psihički sposobnima za vojnu službu dužni su odslužiti vojni rok koji u prosjeku traje oko osam mjeseci, i to obično u dobi između 18. i 30. godina. Generacijama su crkveni službenici uživali povlašten status – smatralo ih se nužnim stupom civilnog društva čija je prisutnost među stanovništvom, posebice u kriznim i ratnim vremenima, od neprocjenjive važnosti.
Međutim, novom reformom koja je stupila na snagu 1. lipnja 2026. godine, ta je tradicija u potpunosti ukinuta. Svećenici, redovnici i članovi redovničkih zajednica u Švicarskoj izgubili su pravo na automatsko izuzeće. Koliko se pravilo brzo počelo primjenjivati, dokazuje i podatak da je odmah po stupanju zakona na snagu već devet klerika primilo službene pozive za vojsku.
Reakcije Crkve: “Nedostatak poštovanja prema stanovništvu”
Ova iznenadna zakonska izmjena izazvala je oštre reakcije predstavnika kršćanskih crkava u Švicarskoj. Glavni prigovor upućen je samoj proceduri donošenja odluke – vlada je, suprotno uobičajenoj švicarskoj praksi širokih konzultacija i postizanja konsenzusa za najmanje zakonodavne izmjene, u potpunosti zaobišla crkvene institucije prije nego što je izmijenila zakon.
Predstavnici crkava uputili su službeno pismo Saveznom vijeću (švicarskoj vladi) tražeći objašnjenje i fleksibilnija rješenja. Alain de Raemy, čelnik švicarske vojne kapelanije i pomoćni biskup biskupije Lugano, otvoreno je osudio vladinu odluku nazvavši je „nedostatkom poštovanja prema stanovništvu”.
„Kao što smo vidjeli tijekom pandemije koronavirusa ili nesreće u Crans-Montani, postojala je također i potreba za ljudima dostupnima za pomoć na duhovnoj razini. Kako ćemo se onda snaći u ratnim vremenima i budućim krizama, ako svećenici moraju služiti u vojsci? Kakav je plan Federalnog vijeća?” – izjavio je biskup de Raemy.
Podcjenjivanje duhovne skrbi u kriznim vremenima
Predstavnici kršćanskih zajednica upozoravaju da država ozbiljno podcjenjuje ulogu duhovne potpore u trenucima društvenih potresa i izvanrednih stanja. Smatraju da se odvođenjem svećenika s njihovih redovnih dužnosti otvara opasna praznina u ionako opterećenom sustavu crkvene skrbi.
Dok se čeka odgovor Saveznog vijeća, Crkve inzistiraju na pronalasku kompromisnih, fleksibilnih rješenja koja bi omogućila da se, u situacijama kada klerici moraju odslužiti svoj rok, ne ugrozi funkcioniranje župa i duhovna potpora građanima.
