Europski sud za ljudska prava presudio je da je Hrvatska prekršila pravo na pristup sudu oštećeniku koji je tužio osiguravajuću tvrtku za naknadu štete zbog prometne nesreće, a zatim nije mogao povećati iznos odštete koji je tražio.
Sud u Strasbourgu je zaključio da su hrvatski sudovi u ovom slučaju bili pretežito formalistički, što je rezultiralo nerazmjernim ograničenjem prava oštećenika na pristup sudu. Oštećenik je 2005. godine tužio osiguravajuće društvo pred Općinskim sudom u Splitu radi naknade štete zbog ozljeda iz prometne nesreće, zahtijevajući inicijalno 40.000 kuna. Prije zakazanog ročišta 2008., osiguravajuće društvo je priznalo tužbeni zahtjev, te je Općinski sud, prije nego što je oštećeniku omogućio da se izjasni o tom priznanju, donio djelomičnu presudu kojom je odlučio o cijelom tužbenom zahtjevu. Oštećenik nije uložio žalbu protiv te presude, već je nakon njezinog donošenja povećao tužbeni zahtjev na 400.000 kuna.
Općinski sud je potom 2009. godine donio još jednu presudu kojom je djelomično prihvatio povećani tužbeni zahtjev i dodijelio 113.500 kuna uz prethodno dodijeljenih 40.000 kuna za istu prometnu nesreću. Međutim, Županijski sud u Splitu je ukinuo tu presudu 2009. godine odlučujući o žalbi tuženika, te odbacio tužbeni zahtjev preko iznosa od 40.000 kuna, smatrajući da je o istim činjenicama već donesena pravomoćna presuda 2008. godine. Ovo stajalište je potvrdio i Vrhovni sud, dok je Ustavni sud odbacio ustavnu tužbu oštećenika.
Europski sud za ljudska prava naveo je da je procjena iznosa nematerijalne štete teška, te stoga nije primjereni očekivati od oštećenika da odmah navede viši iznos u tužbi, a kasnije ga smanji. Ocijenili su da je hrvatski zakonodavac svjestan takvih specifičnosti, jer Zakon o parničnom postupku omogućuje sudu prihvatiti naknadno povećane tužbene zahtjeve kada je to opravdano, čak i ako se tuženici protive tom povećanju.
Europski sud je konačnom presudom dodijelio oštećeniku 6000 eura na ime nematerijalne štete te 2490 eura za troškove postupka. Međutim, odbili su zahtjev za dodjelu odštete za ozljede koje je pretrpio u prometnoj nesreći, jer prema presudi Europskog suda, oštećenik ima mogućnost zatražiti ponavljanje postupka.
