Prehrana u osnovnim školama u Hrvatskoj i dalje je izazov, osobito u školama koje nemaju vlastitu kuhinju. Više od 200 škola u zemlji nema mogućnost pripremanja obroka, što otežava pružanje kvalitetne hrane učenicima. Istraživanja pokazuju da samo nešto više od trećine škola nudi ručak, dok užinu poslužuje oko 30 posto škola.
Voće i povrće i dalje nisu standard u većini školskih jelovnika – svakodnevno voće konzumira tek oko četvrtine učenika, a povrće slično. Ipak, postoje i pozitivni primjeri: neke škole surađuju s lokalnim proizvođačima i fakultetima kako bi uveli zdrave i sezonske namirnice. U takvim školama učenici svakodnevno imaju pristup svježem voću i povrću, a ravnatelji ističu da djeca polako prihvaćaju nove, zdravije obroke poput kus-kusa ili humusa.
Unatoč tome, izazovi ostaju. Mnogi učenici i dalje preferiraju brzu hranu poput pizza i slastica, a nabavka kvalitetnih namirnica skuplja je i financijski zahtjevnija. Ulaganja u obnovu kuhinja i dodatna sredstva za prehranu stoga su ključni za stvaranje boljih prehrambenih navika kod djece.
Poboljšanje školske prehrane nije samo pitanje ukusa, riječ je o zdravlju i razvoju djece, pa se stručnjaci slažu da bi napori u tom smjeru trebali biti dugoročni i sustavni.
