Najnovije istraživanje Instituta za istraživanje migracija donosi rezultate koji otvaraju pitanje stvarne razine društvene tolerancije u Hrvatskoj. Ispitivanje provedeno na tisuću punoljetnih građana pokazuje da većina Hrvata ne želi bliske odnose sa stranim radnicima, ni u kvartu, ni na poslu, ni u privatnom životu.
Najizrazitiji su podaci koji se odnose na opću percepciju: tek se mali dio građana izjasnio da je zadovoljan njihovom prisutnošću u Hrvatskoj, dok se znatna većina protivi većem prihvaćanju stranih radnika u društvu. Većina ispitanika izražava određeni oblik nezadovoljstva, a neutralnih je nešto više od trećine.
Kada je riječ o razlozima negativnog stava, građani najčešće ističu strah od rasta kriminala, bojazan da bi stranci mogli ugroziti radna mjesta domaćih radnika te uvjerenje da dolazak radne snage iz trećih zemalja snižava cijenu rada i radne standarde. Kulturološke razlike također su čest izvor zabrinutosti.
Iako je Hrvatska sve ovisnija o stranim radnicima u sektorima poput turizma, građevine i usluga, podaci pokazuju da se ta ekonomska potreba zasad ne odražava na društvenu prihvaćenost. Na poslu bi ih prihvatilo tek oko deset posto ispitanika, dok bi ih u privatnom životu poželjelo imati još manje, kao susjede, prijatelje ili članove obitelji, gotovo nitko.
Stručnjaci upozoravaju da su ovi rezultati važan pokazatelj dubine društvenih izazova koje Hrvatska tek treba sustavno adresirati. Bez kvalitetnih politika integracije i jasne komunikacije, nezadovoljstvo i nepovjerenje moglo bi se dodatno produbiti.
Iako broj stranih radnika u zemlji raste iz godine u godinu, čini se da njihov stvarni prihvat u društvu još dugo neće pratiti taj trend. Hrvatska će tako, osim demografskih i ekonomskih, u godinama koje dolaze morati rješavati i izazove društvene kohezije.
